Bosna i Hercegovina je u razdoblju do 2024. godine napravila dobar posao na europskom putu, ali je u posljednje dvije godine vidljiv zabrinjavajući zastoj reformi, poručila je visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas u intervjuu za Fenu.
Govoreći o činjenici da je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali da reforme i dalje sporo napreduju zbog političkih blokada, Kallas je istaknula da je EU spremna pomoći BiH, ali da domaće vlasti moraju isporučiti reforme koje su potrebne građanima, prosperitetu zemlje i njenom članstvu u EU.
BiH je uistinu napravila dobar posao u razdoblju koje je vodilo do 2024. godine, isporučujući reforme. U posljednje dvije godine vidimo zastoj reformi, zbog čega smo veoma zabrinuti i zato sam ovdje već treći put. I drugi europski predstavnici pitaju se što još možemo učiniti da vam pomognemo isporučiti te reforme, kazala je Kallas.
Naglasila je da reforme nisu važne samo zbog formalnog procesa pristupanja Europskoj uniji, već prije svega zbog građana BiH.
To su reforme koje su potrebne vašim ljudima, prosperitetu vaše zemlje, dobrobiti svih ovdje, a potrebne su i za pristupanje Europskoj uniji, istaknula je.
Politički zastoji već koštaju stotine milijuna eura
Europska unija je tu za vas, ali i vaši političari, vaša vlada, također moraju isporučiti rezultate. Uzmimo za primjer ratifikaciju Plana rasta. To je plan koji je namijenjen ljudima u Bosni i Hercegovini. Već je izgubljeno 108 milijuna eura, a sada postoji rizik da izgubite 373 milijuna eura, kazala je Kallas.
Naglasila je da taj novac može biti uložen u poboljšanje infrastrukture i kvalitetniji život građana.
Govoreći o tome kakav konkretan signal Europska unija može dati građanima zemalja kandidatkinja kako bi pokazala da je europska perspektiva stvarna, Kallas je kazala da je proces uvijek dvosmjeran.
S jedne strane, tu su reforme koje tražimo od zemalja kandidatkinja. Imate i izbore koji dolaze i to je pitanje koje možete postaviti svim strankama koje sudjeluju na izborima – isporučuju li te reforme. S druge strane, tu je i naša strana i mi pokušavamo pomoći vašoj zemlji koliko god možemo – rekla je Kallas za Fenu.
Kao primjere konkretnih koristi za građane navela je projekte poput “roam like at home” (RLAH), odnosno mogućnosti da građani telefoniraju u Europi po uvjetima sličnima kao kod kuće, kao i procese koji se odnose na platni promet.
Proširenje na zapadni Balkan je uvijek geopolitički proces
Ako pogledamo geopolitičke procese diljem svijeta, jasno je da smo jači kada smo zajedno. Proširenje donosi mir i stabilnost. To smo već vidjeli. Zemlje koje su nekada bile na ratnoj nozi unutar Europske unije danas rade ruku pod ruku. Jasno je da je to nešto što moramo gurati naprijed.
Dodala je da Europska unija ne može iznevjeriti partnere, uključujući zemlje zapadnog Balkanu, te izrazila nadu da će proces proširenja napredovati brže.
Nadamo se da ćemo se moći kretati prilično brzo u procesu proširenja, pod uvjetom da domaća zadaća bude napravljena s obje strane, i u zemljama zapadnog Balkana i u Europskoj uniji.
Komentirajući prijedloge Francuske i Njemačke o novom pristupu proširenju, koji predviđa postupno uključivanje zemalja kandidatkinja u određene politike EU, institucije i jedinstveno tržište prije punopravnog članstva, Kallas je kazala da različite ideje proizlaze iz činjenice da je proces proširenja predugo trajao.
Želimo vidjeti buduće članice kako uistinu rade s nama, jer smo zajedno mnogo jači. Ali točno je i da svi žele pristup unutarnjem tržištu. Istodobno želimo vidjeti da te zemlje isporučuju ono što nazivamo osnovama – fundamentalne slobode, slobodu medija, slobodu okupljanja i načela vladavine prava koji zapravo donose prosperitet tim zemljama.
Pristup unutarnjem tržištu i reforme moraju ići ruku pod ruku
Na pitanje je li Europska unija spremna za novo proširenje institucionalno, financijski i politički, posebno u slučaju da Unija naraste na više od 30 članica, Kallas je istaknula da proširenje ne treba promatrati kao igru u kojoj su ili svi unutra ili svi vani.
Ako uzmemo za primjer Crnu Goru ili Albaniju, to su veoma male zemlje i apsorpcijski kapacitet Europske unije to može prihvatiti. Ili ako uzmemo Bosnu i Hercegovinu, ni vi niste velika zemlja. Mislim da sve te zemlje moramo promatrati pojedinačno i vidjeti kako možemo napredovati.
Dodala je, međutim, da je jasno da Europska unija s većim brojem članica mora imati učinkovitije procese odlučivanja.
Govoreći o promjenama u međunarodnom poretku, ratu u Ukrajini, promjenama u transatlantskim odnosima te utjecaju Rusije i Kine, Kallas je poručila da Europska unija ne može dopustiti da zapadni Balkan još dugo ostane izvan Unije.
Geopolitička situacija je takva da, ako pogledate kartu, Europa je zapravo veoma mali kontinent. Imamo mnogo nacija, mnogo različitih kultura i jezika, ali svi smo veoma mali. Da bismo se suprotstavili svim tim protivnicima izvana, moramo raditi zajedno.
Zaključila je da je i u interesu Europske unije da zemlje zapadnog Balkana postanu njene članice.
Jasno je da je i u našem interesu da se zapadni Balkan, odnosno zemlje zapadnog Balkana, pridruže Europskoj uniji.
(Fena | Foto: Fena, Almir Razić)
