Prijedlozi zakona o doprinosima i porezu na dohodak koje je pripremila Vlada Federacije BiH izazvali su brojne rasprave u javnosti, kao i niz suprotstavljenih mišljenja, no iz Vlade su poručili kako navedeni zakoni jasno vode rasterećenju rada.
U kontekstu prijedloga Zakona o doprinosima ističu kako su ciljevi donošenja smanjenje stopa, jačanje financijske discipline u ovoj oblasti, smanjenje “sive ekonomije” i stimuliranje zapošljavanja, proširenje osnovice i povećanja obuhvata obračuna doprinosa, harmonizacija osnovica za obračun doprinosa, kao i pojednostavljenje obračuna doprinosa, piše Večernji list.
U obrazloženju prijedloga Zakona o doprinosima navodi se kako su trenutačne stope propisane važećim Zakonom o doprinosima iznimno visoke, a obuhvat primanja na koja se obračunavaju i plaćaju doprinosi iznimno mali, što se navodi i u komentarima Svjetske banke i MMF-a.
Važeći zakon propisuje da obveza za plaćanje doprinosa i podnošenje izvješća Poreznoj upravi nastaje u trenutku isplate plaće, što ima za posljedicu da Porezna uprava, objašnjavaju iz Vlade, ne raspolaže podacima o stvarnim obvezama po ovoj osnovi niti može pravodobno poduzeti aktivnosti radi njihove naplate. Novo zakonsko rješenje donosi smanjenje zbrojne stope doprinosa za 9 % – sa sadašnje stope od 41,5 % na 32,5 %.
Uvidom u prijedlog Zakona o doprinosima vidljivo je kako su definirane tri već poznate vrste doprinosa – doprinosi za obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje, doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje te doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Iz osnovice, na teret obveznika doprinosa, stopa za obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje je 17,50 %, doprinos za zdravstveno osiguranje iz osnovice obračunava se po stopi 13,50 %, dok se doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti obračunava po stopi 1,50 % – dakle, ukupna stopa doprinosa iznosila bi 32,5 posto.
Iste ove stope primjenjuju se i za osiguranike po osnovi samostalnog rada. Ovim zakonom obuhvaćeni su doprinosi za sva obvezna osiguranja, a do sada su, podsjećaju iz Vlade, Zakonom o doprinosima bili obuhvaćeni samo osiguranici iz osnove radnog odnosa.
U dosadašnjem zakonskom rješenju stanje je bilo sljedeće; postoji udio u doprinosima koji plaća zaposleni, a koji iznosi 17 % za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 12,5 % za zdravstveno osiguranje i 1,5 % u slučaju nezaposlenosti te udio koji plaća poslodavac, a koji iznosi 6 % za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 4 % za zdravstveno osiguranje i 0,50 % za osiguranje u slučaju nezaposlenosti.
Dosadašnje zakonsko rješenje tako je imalo ukupnu stopu oba udjela od 41,5 posto. U kontekstu osnovice za obračun doprinosa, ista je plaća, odnosno primanje od nesamostalnog rada, oporezivo porezom na dohodak, piše Večernji list.
U osnovicu bi se uključile i naknade plaće, naknada za topli obrok, naknada za prijevoz na posao i s posla te naknada za regres. S druge pak strane, prijedlog Zakona o porezu na dohodak također izaziva mnogo pozornosti, a predlagači navode kako bi se njime povećao iznos neoporezivog dijela dohotka sa sadašnjeg 300 KM na 800 KM na mjesečnoj razini.
Iako se stopa poreza na dohodak povećava s 10 % na 13 %, porezno rasterećenje obuhvatit će sve radnike čije su plaće do 1.400 KM, a koji čine oko 85 % od ukupnog broja poreznih obveznika, ističu iz Vlade.
To objašnjavaju na sljedeći način – iako nominalna stopa iznosi 13 %, efektivna stopa poreza na dohodak bi se kretala od 0 do 13 %, ovisno o visini primanja, tako da ona na primanju od, npr., 1.000 konvertibilnih maraka iznosi 2,32 %, na primanju od 1.407 konvertibilnih maraka 5,06 %, a na primanju od 2.507 KM 8,35 %.
(www.jabuka.tv)
