Josip Masatović: “Vlada je ispunila naše uvjete, ali su neki proširili listu zahtjeva”

Nakon mnogih informacija o pregovorima Vlade HNŽ-a i predstavnika sindikata zdravstvenih djelatnika, jučer su reagirali iz Neovisnog sindikata zaposlenika SKB Mostar.

Naime, pregovori su počeli 26. veljače s pregovaračkim timom Vlade i trajali su do isteka zakonom predviđenog roka, a on je 45 dana.

U razdoblju od 45 dana održavali su tjedno jedan do dva radna sastanka na kojima su sudjelovali predstavnici pregovaračkog tima, sastavljeni od članova Neovisnog sindikata zaposlenika SKB Mostar i Neovisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu HNŽ-a te predstavnici pregovaračkog tima Vlade.

Osnovni zahtjevi sindikata su bili povećanje minimalne satnice s 2 KM na 2,60 KM, povećanje radnog vremena s 37,50 na 40 radnih sati u tjednu i povećanje osobnog koeficijenta za sve kategorije zaposlenih za 0,20. Pregovarački tim Vlade je jasno stavio na znanje da trenutačno raspolaže s dodatnih 12 milijuna KM za provedbu kolektivnog ugovora.

Osim sastanka s pregovaračkim timom Vlade, sindikati su imali međusobne kontakte, gdje je do posljednjeg dana izgledalo da je došlo do zajedničkog stava prema Vladi te je dogovoreno da minimalna satnica bude 2,30 KM i da se osobni koeficijent svim kategorijama poveća od 1. siječnja 2019. za 0,10 te od 1. siječnja 2020. za dodatnih 0,10, što bi bilo ispunjenje jednog od početnih zahtjeva sindikata.

Nije istina, kako u svom priopćenju javnosti tvrdi Neovisni strukovni sindikat radnika zaposlenih u zdravstvu HNŽ-a, da je Sindikat SKB Mostar pristao na povećanje koeficijenta pojedinim kategorijama, nego svim kategorijama za 0,20,  navodi se u izjavi koju nam je dao Josip Masatović, predsjednik Neovisnog sindikata zaposlenika SKB Mostar, prenosi Večernji list BiH.

Sindikat bolnice, koji ima 1271 člana, jednoglasno je na svojoj sjednici, održanoj dana 5. travnja, usvojio ispregovarani radni materijal granskog kolektivnog ugovora koji je trebao biti parafiran 6. travnja od predstavnika obaju sindikata i pregovaračkog tima Vlade te dan na usvajanje na sjednici Vlade HNŽ-a koja je održana 9. travnja, pa bi provedba kolektivnog ugovora bila od 1. svibnja tekuće godine.

Međutim, do konačnog potpisivanja, koje je trebalo uslijediti do 12. travnja, nije došlo zbog toga što predstavnici Strukovnog sindikata nisu prihvatili ponuđeni radni materijal. Na žalost svih zaposlenika u zdravstvu HNŽ-a, do povećanja neće doći zbog neprihvaćanja od predstavnika Strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu HNŽ-a, jer nisu odustali od početnih zahtjeva, nego su ih proširili. Postavlja se pitanje zašto smo uopće pregovarali 45 dana i stoje li iza toga, prije svega, politička pozadina i pojedini osobni interesi predstavnika Strukovnog sindikata HNŽ-a, zaključio je Masatović.

(www.jabuka.tv)

6 komentara

  • Kad onako gledas :sestra vadi krv, snima ekg, vodi pacijenta po pretragama , dijeli th, ide u ljekarnu, narucuje krv, plazmu, ide po krv I plazmu Kad budu gotovi, Kad doktor trazi ultrazvuk , ode po ultrazvuk pomaze doktoru tokom pregleda, razduzuje u kompjutoru sve sto se upotrebilo tog dana, kupa, presvlaci hrani ….. I Kad kazu nista sestre NE rade

  • Tehnički da a znanstveno Ne!!Nemješajmo jabuke i kruške.Ukinuti studio u trajanju od 5god za sestre i neće biti prigovora.Vratiti na Višu školu,jer ovako sestre misle da su i one 5god studirale odnosno suludo plaćale školarinu.Prevara,!!!

  • Para ima koliko ima, za sada zavod zdravstvenog HNŽ izdvaja za plaće zdravstvenih djelatnika oko 100 miliona KM godišnje, dok je budžet zavoda oko 125 miliona KM. Tih 125 miliona KM je ono što se u HNŽ naplati od svih subjekata, i taj iznos varira koji milion gore dole. Zavod ne može prikupiti 150 miliona KM jer nema zakonsku podlogu za to, on ovisi o plaćanjima raznih subjekata i privrednoj situaciji u županiji. Sam zavod ne daje plaće, već zdravstvenim ustanovama plaća po dogovoru usluge, po dogovorenom cjeniku ili paušalno npr 75% cijene usluga. Recimo Sveučilišna bolnica Mostar godišnje za plaće i ostala davanja za radnike izdvoji 50 miliona KM, što je negdje 70% njezinog proračuna. Ukupno u zdravstvu HNŽ radi oko 3950 radnika te ta županija ima daleko najveći broj ljudi zaposlenih u zdravstvu u cijeloj BiH, samo u Sveučilišnoj bolnici radi više od 2100 ljudi, te ta bolnica ima najveći broj zaposlenih po krevetu od svih velikih centara u BiH. Upravo iz tih razloga u ovoj županiji i je najnezgodnije podignuti plaće, jer su davanja za radnike u postotku već najveća u BiH. Da je recimo broj radnika u Sveučilišnoj bolnici manji za 600 onda bi godišnje bolnica imala oko 15 miliona više sredstava za operativu, i ne bi se godišnje zaduživala od 10 do 15 miliona KM. Dio od tog novca lako bi se preusmjerio na malo veće plaće, ovako se ne uplaćuju ni sva davanja, već se bolnica od 2006 zadužuje kod svojih radnika jer im ne uplaćuje sva davanja već te novce troši za druge svrhe. Sindikati su trebali pristati na ono što im je vlada nudila, jer za više novca stvarno nema niti se može dodatno stvoriti. Jedino rješenje bi bilo da se za 30% smanji broj radnika u zdravstvu HNŽ, pa da dođe na razinu drugih županija u federaciji, tek onda bi se mogle povećati plaće kao i u drugim županijama. Uštede u samim zdravstvenim ustanovama su moguće jedino ukoliko budžet već nije opterećen plaćama i davanjima na iste. Univerzetska bolnica Sarajevo za plaće izdvaja oko 45% budžeta, Tuzla oko 55% budžeta, a Mostar oko 70% budžeta, dakle davanja za plaće i na plaće su najveća u HNŽ, samo što je broj radnika toliko veći da je ukupni prosjek plaća znatno manji.

  • Sestre nemaju nikakvu odgovornost.Rade sto im doktor kaze, da nije doktora koji odlucuje kad treba dati koju terapiju, kad treba vaditi krv ne bi znale sta ce kad raditi.Svaka sestra ako joj se ne svidja nek fino zavrsi medicinu pa nek radi.Al vjerojatno je vecini njih lijeno sjedit za knjigom i sad bi vecu placu :O

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.