Kreativno razmišljanje važan je dio našeg života, treba nam u školi, na poslu i slobodnim aktivnostima. Neka istraživanja pokazuju da su današnja djeca manje kreativna nego prije dvadeset godina, ali imaju viši kvocijent inteligencije. Što se dogodilo?
Roditelji se, kada su u pitanju uspjesi njihove djece, najviše fokusiraju na akademski uspjeh. Međutim, svijet pun strogo akademski, linearno usmjerenih mozgova ostat će lišen likovne umjetnosti, glazbe, književnosti i plesa. Kamo je pobjegla naša kreativnost? – pitanje je kojim se pozabavila studija objavljena u Creativity Research Journalu.
Raste vizualna kreativnost, ali ne i pisana
U SAD-u se djecu prije svega uči kako postići najviše rezultate na standardiziranim testovima, ali ne i kako kreativno razmišljati ili riješiti problem na novi način. Kreativnost u pisanju je također često stavljena na stranu, a od učenika se traži da zadovolje standardnu, linearnu formu od pet odlomaka.
Znanstvenici su htjeli usporediti kreativnost otprije 20 godina i sada, koristeći časopis Teen Ink u kojemu se nalaze umjetnička djela, ali i literarni radovi i fotografije. Preko 350 likovnih radova procjenjivali su iskusni likovni umjetnici te ih ocjenjivali na temelju niza atributa. Suvremenija je tinejdžerska umjetnost pokazala neke novotarije što sugerira rast razine kreativnosti.
U kreativnom je pisanju razina kreativnosti pala. Novije priče literarnog časopisa umjetničkih škola New Orleansa su manje imaginativne i eksperimentalne od onih prije dvadeset godina. (Index.hr)
(www.jabuka.tv)
