Javna poduzeća u BiH za četiri godine potrošila 18,2 milijuna KM na ugostiteljske usluge

Za četiri godine javna preduzeća u BiH potrošila su više od 18,2 milijuna KM na ime ugostiteljskih usluga i konzumacije jela i pića, pokazala je preliminarna analiza poslovanja 319 javnih preduzeća koju je sproveo Transparency International u BiH.

Od tog iznosa čak 46% potrošile su tri elektroprivrede u BiH, a taj postotak  je vjerojatno i veći budući da sva ovisna poduzeća nisu objavila ove podatke.

Troškovi reprezentacije u javnim preduzećima u BIH su od 2015. do 2018. porasli za 50%, pa se 2018. godine u te svrhe trošilo oko 4,6 milijuna KM, dok je taj iznos 2015. bio oko 3,1 milijun KM, pokazuju podaci kojima raspolaže baza podataka Transparentno.ba.

Ovakav rast dolazi u razdoblju kada većina javnih preduzeća gomila dugove i gubitke, iako se troškovi reprezentacije po zakonu pravdaju samo uz uslov da su nastali radi unapređenja poslovanja.

Prema ekonomskoj klasifikaciji troškovi reprezentacije se svrstavaju kao nematerijalni troškovi u okviru poslovnih rashoda. Tako oni uključuju troškove reprezentacije u poslovnim prostorijama i na sajamskim i drugim manifestacijama, troškove ugostiteljskih usluga kao što su hrana i piće, troškove prenoćišta i ishrane poslovnih partnera kao i troškove za poklone.

U poslovnom svijetu predstavljaju sasvim normalnu pojavu koja otvara vrata suradnje s poslovnim partnerima, ali kako javna poduzeća najčešće posluju s pozicije monopola nad tržištem u okviru kojeg posluju, svrha ovolike potrošnje je u najmanju ruku upitna.

Opravdanost “troškova reprezentacije radi unapređenja poslovanja” je još manje vidljiva ako se u obzir uzme da ova poduzeća iz godine u godinu bilježe sve lošije poslovne rezultate. Zbrojni dugovi javnih poduzeća u BiH iznose oko 26 posto BDP-a i to uključuje blizu 4 posto BDP-a u zakašnjelim neizmirenim obavezama za poreze i doprinose, pokazuje analiza MMF-a iz 2019.

Preduzeća iz energetskog sektora potrošila 8,3 milijuna na reprezentaciju

Rastu potrošnje najviše doprinose tri elektroprivrede u BiH koje, bez obzira na status neupitnog monopola troše milijunske iznose na troškove reprezentacije. Od ukupno 18,2 milijuna koliko su za četiri godine potrošila sva javna poduzeća u BiH, samo su ovisna poduzeća iz sastava Elektroprivrede Republike Srpske iskazala troškove reprezentacije od 6 milijuna KM. Na ovo treba dodati i troškove Matičnog poduzeća Elektroprivrede RS koje odbija objaviti podatke o poslovanju, zbog čega je TI BiH nedavno dobio sudski spor protiv ovog javnog poduzeća.

Poduzeća iz Republike Srpske

Financijski izvještaji Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne pokazuju da je ovo poduzeće 2018. godine iskazalo 55% veće troškove reprezentacije u odnosu na 2016. Ipak najveći iznos od preko pola milijuna KM na ugostiteljske usluge potrošen je u 2015. godini, čime je ovo poduzeće postavilo svojevrstan rekord u cijeloj BiH za razdoblje obuhvaćeno ovim istraživanjem.

Elektroprivreda HZHB

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine u ovom razdoblju trošila je između 170 i 230 tisuća KM godišnje na usluge reprezentacije. Potrebno je naglasiti da sva ovisna preduzeća nemaju javno objavljene podatke o iznosima koje su potrošili u ove svrhe za razdolje koji je bilo obuhvaćeno istraživanjem. I pored monopola na tržištu. Javna poduzeća iz energetskog sektora su vodeća po pitanju potrošnje na ugostiteljske usluge tako da dominiraju na listi 10 najvećih potrošača u Bosni i Hercegovini. U pokušaju ostvarivanja bolje suradnje s poslovnim partnerima sektor energetike je za četiri godine potrošio preko 8,3 milijuna KM ili gotovo isto koliko i sva ostala javna poduzeća u cijeloj BiH.

Elektroprivreda BiH

Na popisu prvih deset javnih preduzeća po prosječnoj potrošnji na reprezentaciju uspjela su ući i dva poduzeća iz sektora šumarstva – JP “Šume Republike Srpske” i “Hercegbosanske Šume” Kupres.

“Šume Republike Srpske” po godišnjoj potrošnji na usluge jela i pića spadaju u sam vrh javnih poduzeća u BiH pa je 2015, 2016 i 2017. izdvojilo ukupno 1.193.889,00 KM za troškove reprezentacije, od čega je najviše potrošeno u izbornoj 2016. godini i to 424.404,00 KM. Ogromne troškove iskazuju i “Hercegbosanske Šume“ Kupres i to u razdoblju kada su poslovali s gubicima od 2,6 milijuna u 2017. i 1,5 milijuna u 2018. godini.

Zakoni nejasni

Zakonski je ova oblast na razinama entiteta definirana na način da se troškovi reprezentacije izravno povezuju s unapređenjem poslovanja. Tako se u članku 15. Zakona o porezu na dobit Republike Srpske navodi:

Izdaci za reprezentaciju u vezi s poslovnom djelatnošću poreskog obveznika priznaju se u iznosu od 30% od troškova reprezentacije (izvođenje poslovnih partnera u ugostiteljske objekte, na sportske priredbe, u pozorišta, troškovi rekreacije i slično), pod uslovom da su nastali radi unaprijeđivanja poslovanja, da su dokumentirani i da njihov primatelj nije povezano lice.

Na sličan način se u Zakonu o porezu na dobit Federacije BiH u članku 12. navodi:

  • (2) Pod porezno priznatom reprezentacijom iz stavka (1) ovoga članka podrazumijevaju se rashodi nastali uslijed ugošćavanja poslovnih partnera, a koji su povezani s obavljanjem djelatnosti ili uspostavom poslovne suradnje.

Svako detaljnije određivanje o troškovima reprezentacije prepušteno je internim aktima javnih poduzeća. To znači da uprava svakog poduzeća sama donosi dokument kojim odlučuje šta točno je, a što nije dopušten trošak reprezentacije, kako se definira povezanost s unapređenjem poslovanja te iznos koji će se trošiti u ove svrhe. Zakonski okvir koji koristi ovako nejasne odrednice i nedovoljno precizna rješenja jesu važan dio objašnjenja zašto su troškovi reprezentacije u većini javnih poduzeća u BiH u porastu ili su neopravdano veliki.

Deset poduzeća s najviše troškova

Značajan aspekt ovog problema sugeriraju i prethodni rezultati monitoringa o trendu porasta potrošnje u izbornim godinama, što ukazuje na zlouporabu javnih resursa u političke svrhe. Uprave poduzeća u javnom vlasništvu koriste nedostatak regulative, te povećavaju nematerijalne troškove svoga poslovanja, često bez opravdanja. Na taj način javna preduzeća postaju kanali za financiranje političkih kampanja, umjesto generatora razvoja infrastrukture i gospodarskog rasta.

Ovo potvrđuju i analize MMF-a koje govore da gotovo polovica javnih poduzeća nije likvidna i zahtijeva proračunsku podršku.

Na osnovu ovih analiza vidimo da su enormna povećanja iznosa za reprezentaciju u potpunosti nesvrsishodna i neproduktivna, to jest ne unapređuju poslovanje. Stoga je neophodno detaljnije definiranje zakonskih odredbi kojim se regulira iskazivanje troškova reprezentacije i dopuštena potrošnja na ove vrste usluga, kako bi javna poduzeća mogla poslovati s većim stupnjom transparentnosti i odgovornosti.

Analiza je rađena na osnovu podataka koji su prikupljeni iz financijskih i revizorskih izvješća koji su javno dostupni na Bazi podataka o poslovanju javnih poduzeća u BiH.

(www.jabuka.tv)


8 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.