Ideja o zapadnobalkanskom Schengenu i snažnijem ekonomskom povezivanju zemalja zapadnog Balkana je dobra, ali je izvodljiva samo uz podršku i suglasnost Europske unije.
Ovog tjedna u Novom Sadu će na temu snažnijeg povezivanja razgovarati Aleksandar Vučić, Zoran Zaev i Edi Rama, lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, a jedna od glavnih tema razgovora biće formiranje “male Schengen zone” ove tri zemlje, u kojoj bi ljudi i roba putovali bez sadašnjih kontrola na granicama koje drastično usporavaju kretanje. U ovu zonu pozvane su i ostale zemlje zapadnog Balkana, odnosno BiH, Crna Gora i Kosovo, a svi oni već mjesecima na razini gospodarskih komora vode razgovore o ekonomskom povezivanju.
Radi se, razgovara se i ima nekih pomaka, ali na razini bilateralnih odnosa, recimo, nas i Srbije, gdje se neke barijere otklanjaju. Ali, generalno gledano, kroz i dalje nedefinirani CEFTA trgovinski sporazum, imamo stalno probleme na terenu, rekao je za “Nezavisne” Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), kaže za “Nezavisne” da je dobra ideja o zapadnobalkanskom Schengenu, koja bi građanima regije omogućila putovanje bez pokazivanja putovnica, a institucije dovela do puno bliže i snažnije suradnje i koordinacije.
Ideja je izvodljiva. Važno je da se samo jedna takva inicijativa od početka bazira na iskustvu i standardima europskog Schengena. Mislim da je ta ideja i logičan slijed događaja u regiji i EU, ako vidimo da Bugarska i Rumunjska 12 godina nakon primanja u članstvo EU još nisu u europskom Schengena i jasno je da će u razdoblju od članstva zapadnog Balkana u EU do članstva u europskom Schengenu biti potrebno prijelazno rješenje, rekao je Ćerimagić ističući da bi jedinstveno tržište ili carinska unija zapadnog Balkana bili korak u pogrešnom smjeru.
Kako ističe, za jedinstveno tržište neophodni su zajednički standardi i institucije koje ih donose, sprovode i nadgledaju te iz tog razloga ESI zagovara ideju da zemlje zapadnog Balkana u potpunosti preuzmu zakone, standarde i pravila EU, a kada to postignu, da budu dio jedinstvenog tržišta EU.
Iza ideje snažnijeg povezivanja zemalja zapadnog Balkana još ranije su stali najjači evropski lideri, kao što su Angela Merkel, kancelar Njemačke, ili Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, ali kako se pisalo i kako se moglo čuti za njih i europske institucije, CEFTA i dalje treba ostati neprikosnovena.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani, kaže za “Nezavisne” da je najveće pitanje u snažnijem surađivanju u regiji Bosna i Hercegovina, koja se ni 2017. godine nije priključila Sporazumu o transportnoj zajednici, koji je potpisan u Trstu.
Stvaranje jedne vrste ekonomske unije zemalja zapadnog Balkana realno je samo uz snažnu podršku EU i njezinim uključivanjem. Europska unija će biti zainteresirana za takvu vrstu integracija samo ako će ona u regiji funkcionirati po principima i pravilima EU s konačnim ciljem integracije država u EU, rekao je Kočan.
Zanimljivo je da će priča o “malom Schengenu “ biti otvorena već u četvrtak, samo nekoliko dana pred 15. listopada, kada bi Albanija i Sjeverna Makedonija trebale dobiti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju EU.
Kako su ranije pisali mediji iz Srbije, tu priču o slobodnom putovanju među zemljama Srbijom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali i ostalim zemljama zapadnog Balkana inicirao je Vučić, kako bi kao i politički i ekonomski blok izlazile pred EU.
(www.jabuka.tv)
