Izložba posvećena stećcima otvorena u Širokom Brijegu

U četvrtak navečer u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu otvorena je izložba pod nazivom “Stećci- svjetska baština UNESCO-a”, u suorganizaciji  HKD Napredak Podružnica Široki Brijeg i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar.

“Stećci – svjetska baština UNESCO-a” pokretna je izložba na kojoj su predstavljene umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Sve fotografije su upotpunjene detaljnim tekstualnim objašnjenjima, na hrvatskom i engleskom jeziku, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku.

Okupljenima u širokobriješkoj Narodnoj knjižnici obratili su se Marijana Pažin Ivešić, predsjednica HKD Napredak Podružnica Široki Brijeg, Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak te povjesničar i arheolog Ante Vujinović koji je i član HKD Napredak Glavna podružnica Mostar.

Predsjednica širokobriješke podružnice HKD Napredak, Marijana Pažin Ivešić, zahvalila se prisutnima na dolasku te je predstavila do sada realizirane projekte podružnice koju vodi nepunu godinu dana od njene obnoviteljske skupštine. Posebno je istaknula Napretkov Božićni koncert, različite izložbe i radionice s djecom kojima su obogatili kulturni život Širokog Brijega. Zahvalila je Pažin Ivešić i Vladi Županije Zapadnohercegovačke te Gradu Širokom Brijegu na kontinuiranoj podršci u radu HKD Napredak Podružnica Široki Brijeg, kao i grafičkoj industriji Suton za ovu izložbu.

Dopredsjednik HKD Napredak Miroslav Landeka je pozdravio prisutne uime Središnje uprave HKD te zahvalio predsjednici HKD Napredak podružnica Široki Brijeg na zajedničkoj izložbi koje je svoje putovanje započela prvom izložbom u Mostaru u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u okviru Napretkovog tjedna kulture 2021. godine, da bi se preko samostana u Fojnici  i Muzeja Žitomislić u četvrtak našla u Širokom Brijegu.

Istaknuo je i da stećci, kao srednjovjekovni nadgrobni spomenici, predstavljaju zajedničku kulturnu baštinu BiH i kao takvi su jedna od najvećih misterija ovih prostora.

S ovim projektom željeli smo afirmirati internacionalnu i prekograničnu suradnju i kulturnu povezanost te promovirati zajedničku kulturnu baštinu ali isto tako cilj njome osnažiti i potaknuti daljnju zajedničku suradnju, rekao je Landeka i pojasnio da upravo zbog toga stoga ovaj projekt dobio i potporu Federalnog ministarstva kulture i športa FBiH te se još jednom zahvalio resornoj ministrici Zori Dujmović.

Dopredsjednik HKD Napredak Miroslav Landeka posebno je naglasio da se ovom izložbom želi utjecati na turističke organizacije da u svoje turističke ponude “pod obavezno” uvedu i obilazak stećaka, kao i utjecati  na lokalne vlasti kako bi ih potaknuli na što bolju zaštićenost ovih područja, što kvalitetniju promociju i obilježavanje.

Povjesničar i arheolog Ante Vujnović podsjetio je kako su srednjovjekovni nadgrobni spomenici ili stećci u srpnju 2016. godine upisani na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske baštine s ukupno 28 nekropola iz 4 države, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

Na osnovu raspoloživih podataka može se tvrditi da se pojavljuju od druge polovice 12. stoljeća do dolaska Turaka i islama na naše prostore krajem 15. i početkom 16. stoljeća, kazao je Vujnović.

Pojasnio je da se od 70.000 evidentiranih stećaka na 3.300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000, u Hrvatskoj 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100, istaknuo je Vujnović naglasivši kako su sigurni da ovo nisu konačne brojke, te da bi svakako trebalo raditi cjelovitu reevidenciju svake općine, svake poznate nekropole, te dodati ove koje su nanovo otkrivene.

Prikazujući motive na stećcima Vujnović je kazao kako se raspoznaju svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju.

Općenito uzevši, ornamentika stećaka otkriva shvaćanja i osjećanja cijele jedne epohe, kako ljudi koji su sudjelovali u njihovoj izradi tako i pokojnika koji su tu našli svoja zadnja odredišta, po čijoj su želji, kako kažu pojedini natpisi, stećci i klesani, istaknuo je Vujnović.

Predstavljajući stećke kao naše naslijeđe iz minulih stoljeća, Vujnović ističe kako se nastoji podizati svijest o važnosti njegova očuvanja budućim generacijama.

Inače, fotografije stećaka bile su tema Kalendara Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” za 2019. godinu kojeg su uredili Miroslav Landeka i prof. dr. Miroslav Palameta.

Za glazbeni ugođaj na izložbi pobrinula se širokobriješka klapa “Dobrkovići” koja je svojim pjevanjem na osobit način obogatila ovu večer.

(www.jabuka.tv)

1 komentar

  • Pa nije bas neka misterija da su to nadgrobni spomenici Bogumila, da je to bila tadasnja krscanska sekta i nije bas neka misterija da nisu bas bili previse zestoki pobornici oficijelne crkvene hijerarhije 😁

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.