Svečano otvorenje natječajne izložbe “Fra Didak Buntić” održat će se 10. listopada 2022. godine u 19 sati u Franjevačkom muzeju i galeriji Široki Brijeg.
Izložba ostaje otvorena do 30. studenog 2022.
Tomislav Ćavar, povjesničar umjetnosti, o izložbi:
Na likovni natječaj organiziran povodom obilježavanja 150-te obljetnice rođenja i 100-te obljetnice smrti fra Didaka Buntića stigli su radovi šesnaest umjetnika, a selekciju je, po odlukama žirija, prošlo osam radova. Na izložbu je također pozvano šest autora koji su ravnopravno sudjelovali u natječaju. Definirati umjetničkim djelom osobu poput fra Didaka Buntića, nije ni malo lagan zadatak. Prikazati ga kao graditelja, prosvjetitelja, humanistu, nositelja franjevačke i kršćanske ideje, spasitelja gladne hercegovačke djece, pretočiti njegova djela, njegov osebujni karakter u likovni znak, zahtjevan je i kompleksan posao.
Jedan dio umjetnika probleme teme rješava deskriptivnom metodom analizirajući fra Didakovu fizionomiju, baveći se psihološkom analizom njegovog kompleksnog karaktera, dok drugi umjetnici u svojim radovima prikazuju Didakova uvjerenja, put kroz njegove projekte, ideje koje je slijedio i realizirao, izostavljajući figuralnu analizu i zalazeći često u apstraktno. Ono što povezuje oba pristupa u realizaciji umjetničkih djela je duhovna dimenzija koja u svim radovima podjednako dolazi do izražaja. Tomislav Zovko prikazuje fra Didaka spojenog s hercegovačkim i Božjim univerzumom, pred plavetnilom neba, prožetog s bezbroj zvijezda, koje ga grle, čineći njegov lik i djelo univerzalnim i vanvremenskim. Aleksandar Marković dinamičnim, prostornim crtežom definira osebujni Didakov karakter, a konstrukciju njegovog duha prikazuje tisućama isprepletenih linija aludirajući na poveznice i utjecaje, koje je imalo, i još uvijek ima Didakovo prosvjetiteljsko djelovanje.
Mario Šunjić slika izmaglicu Slavonije, nepoznati krajolik beskonačne ravnice u kojoj se gube mali Hercegovci, obučeni u lijepe građanske odore, upravo izašli iz svojih dronjaka. Njihova budućnost je nejasna, ostaju sami na horizontu, zalijepljeni na apstraktni prostor, a aplicirana rozeta daje slici sakralni karakter i određenu dozu topline. Odej Atić priča Didakovu priču, ostvarujući kroz naraciju u više planova, nadrealne rajske ambijente u kojima su djeca sigurna i zaigrana. Ekspresionistički pokrenutim linijama Ivan Branko Imrović prikazuje agoniju stvaranja crkve i gimnazije, nukleusa kršćanske civilizacije i obrazovanja, potpomognutih samo vjerom u Krista. Kažimir Hraste radi skulpturu Sv. Jerolima čiji se lik i djelo u dosta točaka mogu povezati s fra Didakom Buntićem kao nositeljem kršćanske ideje i pismenosti u našim krajevima.
Dok Dijana Iva Sesartić zanimljivim organičkim formama, pušta Didaka da se sjedini s prirodom cijelim svojim bićem, Matko Trebotić na platnu u formi križa dubinski analizira suhoću našeg krajolika, sprženog vrelim, mediteranskim suncem. Tekstura je to pustinje, suhe zemlje, križa našeg naroda, naša zemljopisna karta s desecima malih križeva i oazama vode, tek toliko da preživimo. Sve ono što smo mi, škrta, suha zemlja, puno mediteranskoga sunca i male oaze vode, stavlja na leđa križ Didaku i svakom Hercegovcu koji se morao boriti sa sušom i spaljenim plodovima. Didakova djela koja je napravio za života i čiji se utjecaj osjeća još danas, probudila su umjetničku inspiraciju i potakla na stvaranje istinskih likovnih djela.
Raznolikost pristupa je razumljiva jer je fra Didak djelovao u različitim segmentima života, ali u svim područjima je bio je prisutan svojim cijelim bićem. Nadajmo se da će fra Didakova ideja humanitarnog rada i obrazovanja svih slojeva društva živjeti i dalje kroz stoljeća koja dolaze, odolijevajući trenutnoj sebičnosti i devalvaciji znanja.
Popis autora:
1. Odej Atić
2. Maroje Batić
3. Damir Facan Grdiša
4. Kažimir Hraste
5. Ivan Branko Imrović
6. Goran Kujundžić
7. Aleksandar Marković
8. Anđelko Mikulić
9. Dijana Iva Sesartić
10. Mario Šunjić
11. Lidija Topić Bouwen
12. Matko Trebotić
13. Tomislav Zovko
14. Nikolina Žabčić
(www.jabuka.tv)
