Izbor ljevice: Bosanskohercegovački blok pred ključnom odlukom

Nagađanja o tome je li u lijevom “Bosanskohercegovačkom bloku”, kojega čine Socijaldemokratska partija (SDP BiH), Demokratska fronta (DF) i Naša stranka (NS), došlo do otvorenih podjela potaknula je tvrdnja iz Saveza za bolju budućnost (SBB), stranke s bošnjačkim nacionalnim predznakom, da su te tri stranke zapravo već odlučile postati dijelom nove vlasti, a da je samo pitanje dana kada će ta odluka biti formalno potvrđena.

Potpredsjednica SBB-a Edita Đapo to je izrijekom utvrdila u izjavi za portal Klix.ba, navodeći kako je i njezinoj stranci ponuđeno ući u vlast u takvoj kombinaciji.

Mi ne vidimo svrhu da to učinimo, posebice zbog činjenice što bi tako država ostala bez jake oporbe. Pored toga smatramo da Bosansohercegovački blok kao ljevica u ovom trenutku ne može dovesti do nekog napretka države zbog njihovih političkih trzavica i nesuglasja, kazala je Đapo uz zaključak kako bi takva vlast sigurno ne bi bila u stanju provoditi reforme.

SBB je ranije odlučio koalirati s Bh. blokom u županijama unutar Federacije BiH u kojima je vlast bilo moguće uspostaviti bez SDA, no Đapo je najavila kako će njezina stranka i u takvim sredinama, primjerice u Sarajevskoj županiji, napustiti vlast ukoliko ljevica odluči koalirati s najvećom bošnjačkom strankom. To bi istodobno značilo uspostave vladajućih koalicija u kojima bi neizostavno bili i HDZ BiH, u slučaju Federacije BiH, te Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, na državnoj razini.

SDA i njezin predsjednik Bakir Izetbegović strankama ljevice su uputili poziv za koaliranje uz obrazloženje kako je nužno okupiti “probosanske snage” koje bi mogle parirati politikama HDZ-a i SNSD-a.

Lijeva oporba u nedoumici: ostati oporba, ući u vlast ili odbiti nacionalne stranke

Predsjedništvo Naše stranke (NS), koja je na listopadskim izborima prošle godine ostvarila najveći uspjeh od svog osnutka 2008., osvojivši dva zastupnička mandata na državnoj te pet na razini Federacije BiH, prošlog je tjedna zaključilo kako ni pod kojim uvjetima neće koalirati sa SDA, HDZ BiH i SNSD-om, no ostala je otvorenom opcija po kojoj bi NS nastavila podupirati Bh. blok pa time i neizravno vlast u kojoj bi eventualno sudjelovali SDP i DF.

Glavni tajnik SDP-a Irfan Čengić priznao je kako u toj stranci postoje različita razmišljanja o tome treba li ući u vlast ili ne.

Jedni smatraju da trebamo ostati oporba, drugi da treba formirati vlast bez nacionalnih stranaka, a treći misle da treba ući u vlast i sa Strankom demokratske akcije i s HDZ BiH, kazao je Čengić koji nije isključio mogućnost da se o tome odluči na unutarstranačkom referendumu.

Potpredsjednik DF-a Milan Dunović kazao je kako će u toj stranci idućeg tjedna odlučiti kamo dalje.

Mi u svakom slučaju ostajemo vjerni Bh. bloku. Zajedno ćemo odlučiti, kazao je Dunović.

Čelnici SDP-a, DF-a i NS najavili su kako će se o eventualnom uključivanju njihovih stranaka u vlast odlučiti na sastanku zakazanom za 29. siječnja.

Svi rokovi probijeni

Opći izbori u BiH provedeni su 7. listopada 2018., no do sada je proces uspostave vlasti u cijelosti proveden samo u Republici Srpskoj te u četiri od deset županija unutar Federacije BiH.

Na državnoj razini novu će vlast svakako činiti SNSD, kao pojedinačno najjača stranka iz RS-a, koja je dobila šest mandata, a može računati i na sedmi glas “prebjega” iz Srpske demokratske stranke (SDS) , HDZ BiH koji ima pet zastupnika te SDA koja ima devet zastupnika, no te stranke same nemaju natpolovičnu većinu u Zastupničkom domu parlamenta BiH, koji broji 42 zastupnika pa im je nužan dodatni koalicijski partner među strankama s područja Federacije BiH.

U Federaciji BiH slična je situacija jer u Zastupničkom domu entitetskog parlamenta, koji broji 98 zastupnika, SDA ima njih  27, HDZ BiH 16, a Bh. blok 32, pa ni ljevica niti nacionalne stranke ne mogu samostalno formirati vlast i prisiljeni su na traženje koalicijskih partnera.

Svi rokovi za uspostavu vlasti u BiH na temelju rezultata listopadskih izbora su probijeni, no izbornim zakonom nisu predviđene nikakve sankcije za to niti je u BiH moguće sazvati izvanredne izbore ukoliko nema dogovora kako formirati nove vlasti pa je teorijski moguće da sadašnje Vijeće ministara i vlada Federacije BiH nastave raditi u tehničkom mandatu sve do novih izbora 2022. godine.

(Hina)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.