Mnogi vozači i dalje vjeruju da će isključivanjem klima-uređaja znatno smanjiti potrošnju goriva. No, koliko je zapravo goriva potrebno za rad klimatizacije i kada je isplativije voziti sa spuštenim prozorima?
Ljetne temperature često prelaze 35 Celzijevih stupnjeva, a unutrašnjost automobila parkiranog na suncu može doseći čak 60 do 70 stupnjeva. U takvim uvjetima klima-uređaj nije pitanje luksuza, nego sigurnosti i udobnosti. Unatoč tome, među vozačima i dalje kruži mit da klimatizacija drastično “guta” gorivo.
Istina je znatno drugačija. Moderni automobili koriste učinkovitije kompresore i naprednije sustave upravljanja motorom, zbog čega je dodatna potrošnja goriva danas neusporedivo manja nego prije dvadesetak godina.
Koliko se zapravo povećava potrošnja?
Na većini benzinskih i dizelskih automobila klima-uređaj povećava potrošnju za svega 0,2 do 0,8 litara goriva na 100 kilometara. Točna potrošnja ovisi o nekoliko čimbenika:
- vanjskoj temperaturi i onoj koju ste podesili u kabini
- veličini vozila i snazi motora
- načinu vožnje i općoj učinkovitosti klimatizacijskog sustava
Najveće opterećenje za motor javlja se tijekom prvih nekoliko minuta nakon pokretanja klime, kada sustav mora brzo rashladiti usijani automobil. Nakon što se postigne željena temperatura, kompresor radi s manjim opterećenjem pa se i potrošnja smanjuje.
Mit: Vožnja sa spuštenim prozorima uvijek štedi gorivo
Ovo je jedan od najraširenijih automobilskih mitova, a pravilo je zapravo vrlo jednostavno i ovisi o brzini vožnje:
- gradska vožnja (do 50 ili 60 km/h): pri manjim brzinama spušteni prozori imaju minimalan utjecaj na aerodinamiku. U ovom slučaju vožnja bez klime, uz otvoren prozor, može biti nešto ekonomičnija.
- otvorena cesta i autocesta (iznad 60 km/h): Pri većim brzinama situacija se potpuno mijenja. Otvoreni prozori dramatično povećavaju otpor zraka (stvaraju efekt “padobrana”), zbog čega motor mora raditi znatno jače kako bi održao brzinu. Na autocesti to može povećati potrošnju goriva više nego rad klima-uređaja.
Zlatno pravilo stručnjaka stoga glasi: u gradu koristite prirodno provjetravanje (ako temperature to dopuštaju), a na otvorenoj cesti vozite sa zatvorenim prozorima i uključenom klimom.
Klima spašava živote
Rashlađena kabina nije samo pitanje komfora. Visoke temperature usporavaju reakcije vozača, ubrzavaju umor i drastično smanjuju koncentraciju.
Istraživanja pokazuju da vožnja u pregrijanom automobilu negativno utječe na sposobnost donošenja odluka i procjene, što izravno povećava rizik od prometnih nesreća. Zato je klima-uređaj primarno sigurnosni sustav, posebno na dugim ljetnim putovanjima.
Smrad iz klime? Evo kako u nekoliko koraka pripremiti auto za ljeto
Korištenje klime bez nepotrebnog troška
Mnogi vozači odmah nakon ulaska u automobil postave temperaturu na minimum i “odvrnu” ventilaciju do kraja. To je pogrešno i neučinkovito. Stručnjaci preporučuju ovaj jednostavan postupak:
- provjetrite auto: prije pokretanja vozila otvorite sva vrata ili prozore na minutu-dvije kako bi najtopliji zrak izašao van.
- krenite sa zatvorenim prozorima: tek nakon kratkog provjetravanja zatvorite prozore i upalite klimu.
- podesite razumnu temperaturu: postavite temperaturu između 22 i 24 °C (idealno je da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne prelazi 5 do 6 stupnjeva).
- koristite ‘Auto’ način rada: ako vaš automobil ima automatsku klimu, koristite je jer ona sama optimalno raspoređuje snagu hlađenja, piše Autoportal.hr.
Ne zaboravite na održavanje
Neispravan ili zapušten sustav slabije hladi i jače opterećuje motor, što izravno povećava potrošnju. Redovito održavanje treba uključivati:
- zamjenu filtra kabine (najmanje jednom godišnje)
- kontrolu količine rashladnog plina
- dezinfekciju isparivača (kako bi se spriječili neugodni mirisi i razvoj bakterija)
- provjeru rada kompresora i ventilatora
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
