Ispovijest državljanina BiH koji je ratovao u Siriji: Ratovao sam na strani opozicije, a ne ISIL-a – Jabuka.tv

Ispovijest državljanina BiH koji je ratovao u Siriji: Ratovao sam na strani opozicije, a ne ISIL-a

Ja sam jedini terorist u povijesti zatvora u Zenici koji je imao vikend pogodnosti. Jedini, počinje svoju priču 34-godišnji državljanin BiH koji je trogodišnju kaznu zatvora zbog ratovanja u Siriji, izrečenu na Sudu Bosne i Hercegovine, odslužio u siječnju 2020. godine.

U Siriju je otišao 31. siječnja 2013. godine. Kad se osvrne na taj period, kaže, nije imao “jasnu sliku” te zemlje i onoga što se tamo tada događalo, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

Isključivi razlog zbog kojeg sam otišao i koji me poslalo tamo su snimke koje sam gledao o zlostavljanjima muslimana. Mene nitko nije poslao, niti mi je netko dao pare da odem tamo. Bilo je stvari koje su bile kako sam očekivao, bilo je onih koje nisu bile takve kako sam očekivao, govori za RSE pod uvjetom da njegovo ime ne bude objavljeno.

U Siriju je, kaže, otišao da ratuje na strani “opozicije”, pojašnjava da je riječ o “slobodnoj sirijskoj armiji”.

Tad ISIL nikako nije postojao u Siriji, ali to se ne spominje nigdje u mojoj optužnici i u mojoj presudi. I kažu – otišao je s namjerom da se priključi ISIL-u. Kojem ISIL-u?, govori osuđeni 34-godišnjak.

Družio se s Bošnjacima koji su već bili u Siriji, živio je u Azazu kratko, a potom nešto duže u Alepu. Na pitanje je li se borio odgovara da je bio u Siriji, “u ratu sam bio”. Kaže i da je naučio koristiti oružje u Siriji.

Moja jedinica zvala se “Domaći i strani” (Ketibetul muhadziri vel ensar), zapovjednik je bio Čečen. Kad sam napustio Arape, prešao sam tu gdje su Bosanci i tu je bio glavni Čečen. I tu je došlo do problema, jedna grupa je prešla u ISIL. Mi smo ostali tu. Nisam bio nikad za to za pređem, nisu me uvjerili da je ono što oni rade ispravno. Da su me silom htjeli natjerati, natjerali bi me. Jedan dio Bosanaca koji je prešao u ISIL, prešao je iz straha. Tada su oni bili najjači na terenu i taj broj koji je prešao nije prešao jer su mislili da su oni ispravni nego iz straha da će poginuti na drugoj strani, prisjeća se.

Znak da napusti Siriju za njega je bila pojava sukoba između pobunjeničkih frakcija. Kaže da je u jednom trenutku nastao opći kaos, te da nije “više bio rat protiv režima”.

To se dogodilo zbog borbe za vlast, tko će biti glavni. ISIL je htio pokriti čitav teritorij, neke frakcije se nisu slagale s tim. Meni je bilo lijepo dok nisu ti problemi počeli. Kad sam bio na liniji, bio sam na liniji. Kad nisam, uživao sam. Išao sam na bazen, vozio sam motor, ispričao je za RSE.

Povratak u BiH

Nakon što je shvatio da, kako kaže, stvari nisu bile onakve kako je očekivao, iz Sirije je otišao u Tursku, gdje je boravio kraće vrijeme. Nakon toga se odlučuje vratiti u BiH.

Najviše zbog roditelja, bio sam ih poželio, a i zato što u BiH još nije bio zakon o tome je li odlazak u Siriju kazneno djelo, govori za RSE.

Četiri mjeseca nakon što je došao u Bosnu i Hercegovine uhićen je po nalogu Tužiteljstva BiH, u policijskoj akciji “Damask 1”.

Privođenje tijekom akcije Damask

Znao sam zašto me traže. Zbog Sirije. Došli specijalci, opkolili čitav grad. Kao da uhićuju ne znam koga. Bio sam ljut tad što su došli, ali oni su bili fer i korektni. Pitali su me imam li oružje, nikad nisam imao oružje. Odveli su me u SIPA-u. Tri dana su me ispitivali. Bili su dobri, ne mogu ništa reći. Ja sam pušten nakon 72 sata, nisam bio u pritvoru, prisjeća se.

Tužiteljstvo BiH optužilo ga je da je organizirao, financirao i pridružio se tzv. Islamskoj državi u Siriji.

Suđenje je trajalo skoro dvije godine. Otežavajuća okolnost bile su ranije presude, prije odlaska u Siriju, jedna uvjetna i jedna na tri mjeseca. Kaže, jedna je zbog tučnjave, druga zbog napada na nacionalnoj osnovi, kada je u centru bh. gradića u kojem živi muškarcu strgnuo križ s lančića.

Došli smo do kraja suđenja, ništa nisu imali protiv mene. I na kraju je Tužiteljstvo imalo dodatni dokaz, zaštićenog svjedoka. I dovelo je tog svjedoka. Postavili su mu pitanje jesam li se ja borio s ISIL-om protiv režima. To je djelomično točno, jer ja sam se borio protiv režima, ali nisam bio u ISIL-u. Ja sam ISIL-u bio neprijatelj, jer nisam htio biti s njima, kaže.

Sud BiH proglasio ga je krivim i kaznio na tri godine zatvora. Odobreno mu je i spajanje kazne od tri mjeseca zbog napada na nacionalnoj osnovi. Kaže da na izricanje presude nije otišao jer je znao da će ga osuditi.

Nisam znao na koliko dugo. Poslije sam samo dobio obavijest da se javim u zatvor u Zenici. Nitko nije došao po mene. Sve sam sam. Ja sam odležao svoje. Ja sam svoj dug platio. Nije trebalo ni ići nikako. Dabogda rat nikako nije ni bio. Mene su osudili za ISIL, da sam organizator, financijer i član. A ja nisam za to kriv. Pogriješio sam što sam otišao. To je moja greška. Sad ne bih otišao. Sad da je takva situacija, ne bih.

Deradikalizacija i reintegracija osuđenika

Po dolasku u Kazneno-popravni zavod u Zenici, najstariji i najveći zavod ovog tipa u BiH, smješten je u izolirani paviljon.

Bio sam u IV paviljonu, u izolaciji, zatvor u zavoru. Kažnjenički paviljon. Smatrali su da sam visokorizična osoba. Ali ja sam jedini koji je izašao iz IV paviljona, a osuđen sam za terorizam, kaže sugovornik RSE i objašnjava da je u zatvoru zbog dobrog vladanja nakon izlaska iz IV paviljona imao i dozvolu da izlazi za vikend.

U razgovoru s RSE kaže da tijekom izdržavanja kazne nije bio dio nikakvog programa za deradikalizaciju, osim redovnih programa resocijalizacije i radne terapije.

Nikad nitko nije došao da priča o tome. Bio je neki zatvorski psiholog, ali nije to vezano za ovo. Ne postoji program deradikalizacije. Samo te strpaju u paviljon i to je deradikalizacija. Dolazile su neke strane organizacije da vide utječem na neke ljude u zatvoru, radikaliziram li ih. Nikad nisam nikome govorio da treba klanjati niti sam nagovarao, ni u zatvoru ni vani, ističe.

Odgovor iz Ministarstva pravde BiH

Iz Ministarstva pravde BiH u pisanom odgovoru za RSE navode da je ova ustanova provela nekoliko projekata reintegracije i postpenalne pomoći, naglasivši da “Bosna i Hercegovina ima zatvorski sustav sa suvremenim propisima i preuzetim međunarodnim i europskim standardima iz oblasti zatvorskog sustava”.

Zakonski propisi glede visokorizičnih osoba, u koji spadaju osobe osuđene za kaznena djela “terorizam” i “protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama”, usklađeni su s preporukama Vijeća Europe, određenim konvencijama i međunarodnim sporazumima koji tretiraju područje lišenja slobode osoba i njihovih ljudskih prava, te s odlukama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kao i s domaćom sudskom praksom, navodi se u odgovoru Ministarstva na pitanje o programima reintegracije osoba osuđenih zbog ratovanja u Siriji.

Sugovornik RSE koji je osuđen zbog ratovanja u Siriji kaže da bi pristao da je “netko došao razgovarati”.

Imali smo radnu terapiju, jedino to. To sam radio. Kad su me pustili iz izolacije, brzo sam se zaposlio. Prvo kao šnajder, a poslije sam vodio neke knjige za zatvorsku tvrtku jer sam završio ekonomsku školu.

Jedan od projekata u kazneno-popravnim zavodima u BiH u vezi s deradikalizacijom jest projekt “Strukturirano upravljanje kaznom za osuđena lica s nasilnim i ekstremističkim ponašanjem u Bosni i Hercegovini” koji provodi Vijeće Europe u BiH.

Konkretno, cilj projekta je ograničavanje negativnog utjecaja koje radikalizirani zatvorenici mogu imati na druge zatvorenike. Projektne aktivnosti su osmišljene s ciljem unaprjeđenja sposobnosti zatvorskog osoblja za rano prepoznavanje svih znakova radikalizacije među zatvorenicima i efikasno postupanje sa zatvorenicima, odgovor je Vijeća Europe na pitanje RSE o konkretnim učincima ovakvih projekata.

U Bosni i Hercegovini u tijeku je i projekt “Podrška reintegraciji nasilnih i ekstremnih zatvorenika u BiH” koji se provodi pod pokroviteljstvom Vijeća Europe i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske na temelju prethodne Odluke Upravnog odbora čiji su članovi između ostalih i predstavnici Ministarstva pravde BiH, Federalnog ministarstva pravde, Ministarstva pravde Republike Srpske iz područja izvršenja kaznenih sankcija.

Projekt se odnosi i na osobe koje su počinile kaznena djela “Terorizam” i Protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, a sve u cilju spriječavanja povratka zatvorenika nasilnom ekstremizmu pri otpuštanju u zajednicu.

Koliko je bh. državljana ratovalo u Siriji?

Točan broj nije poznat. Zna se da je na teritoriji koju kontrolira kurdska administracija oko stotinu bh. državljana u zatvorima ili kampovima za žene i djecu, međutim broj državljana koji su u pokrajini Idlib, koju i dalje kontroliraju pobunjenici, nije poznat.

U BiH je 2019. godine iz Sirije deportirano ukupno 26 bh. državljana, od čega osam muškaraca koji su procesuirani na Sudu BiH zbog sudjelovanja u ratnim sukobima u Siriji. Trojica su osuđena, petorici se i dalje sudi.

Život nakon kazne

Kao jedan od složenijih dijelova reintegracije osuđenika, iz Ministarstva pravde BiH navode postpenalnu pomoć, projekt koji je, u jednoj fazi, u BiH financirala Vlada Kraljevine Nizozemske. Fokusirao se na glavne segmente resocijalizacije (financije, rad i zapošljavanje, pomoć u stambenom zbrinjavanju, obrazovanje i psiho-socijalna pomoć).

Postpenalni život 34-godišnjaka, bivšeg militanta koji je razgovarao s RSE, počeo je u siječnju 2020. i dosad, kaže, nije uspio naći posao.

Tko da me zaposli sad u svemu ovome. Teško. Pokušavam ne razmišljati o stvarima koje trenutno ne mogu ostvariti. Neću da razmišljam. Nešto zaradim, honorarno, kaže.

Prije odlaska u Siriju živio je u selu Maoča, u blizini Brčkog, na sjeveru Bosne i Hercegovine. To je mjesto u kojem, uglavnom, žive pripadnici selefijske zajednice u BiH.

Kad govori o tome što bi želio, kaže “najradije bih otišao negdje sam živjeti. Čuvati ovce“.

Na pitanje bi li se družio s ljudima s kojima je bio u Siriji, od kojih su neki i dalje tamo, odlučno odgovara:

Ne bih. Jednostavno, ne bih. Nisu me poslušali kad sam im govorio da i oni idu iz Sirije.

(www.jabuka.tv)


6 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.