Inzko pred Vijećem sigurnosti UN: “Akteri krize u BiH su Čović, Izetbegović i Dodik”

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valetin Inzko u utorak je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku podnio redovito šestomjesečno izvješće o stanju u BiH, u kojemu je upozorio na pogoršanje prilika u toj zemlji izazvano stalnim političkim sukobima i približavanjem općih izbora zakazanih za listopad.

Dok su tijela vlasti i politički lideri u BiH uspjeli postići pojačani napredak u ispunjenju nekih od obveza na planu euroatlanskih integracija u proteklih šest mjeseci također je opaženo značajno pogoršanje zbog retorike koja potiče podjele i dovodi u pitanje vladavinu zakona, ključna je ocjena u Inzkovu izvješću, devetnaestom takve vrste u njegovu mandatu visokog predstavnika za BiH, a 53. otkako je to mjesto uspostavljeno Daytonskim sporazumom.

Inzko je kao ključni izazov za BiH u ovom trenutku naveo potrebu donošenja izmjena izbornog zakona, upozoravajući kako je jedino na taj način moguće regularno provesti izbore zakazane za listopad.

Ukazao je i na nužnost donošenja izmjena zakona o kaznenom postupku kako bi se moglo nastaviti sa složenim istragama u slučajevima organiziranog kriminala, korupcije i terorizma.

Kao aktere krize u BiH Inzko je u izvješću spomenuo gotovo sve istaknutije političare u toj zemlji, poput članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića te predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je ponovo istaknut kao primjer izabranih dužnosnika koji opetovano dovode u pitanje opstanak BiH kao države.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik ponovo je bio najčešći eksponent izjava koje su uključivale pozive na neovisnost Republike Srpske, nijekanje suvereniteta BiH i nazivanje RS-a državom, stoji u Inzkovu izvješću.

On je također upozorio kako u RS-u nastavljaju veličati osuđene ratne zločince i zagovarati ponovnu uspostavu entitetske vojske.

Kao ilustracija te tvrdnje navedene su Dodikove izjave u kojima je nazivao ‘herojem’ bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića, nepravomoćno osuđenog na doživotni zatvor zbog ratnih zločina.

Kritika zbog glorificiranja ratnih zločinaca u Inzkovu izvješću nisu pošteđeni ni hrvatski političari.

One među njima, uključujući Čovića, koji su i nakon pravomoćne presude za ratne zločine pred Haaškim tribunalom branili Prlića i ostale Inzko je opisao kao ‘revizioniste’.

Činjenica da gotovo 25 godina nakon okončanja rata u BiH visoki politički dužnosnici nastavljaju dovoditi u pitanje presude ICTY-a i veličaju ratne zločince iznimno je štetna za proces pomirenja, upozorio je Inzko Vijeće sigurnosti UN.

Austrijski diplomat nije propustio priliku ukazati i na problematične izjave Bakira Izetbegovića spominjući istup u kojemu je pohvalno govorio o jačanju industrije naoružanja u BiH, uz konstataciju kako bi ono moglo poslužiti i u slučaju ratnog scenarija.

Zbog ‘neodgovornog istupanja’ u izvješću je prozvan i Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) i to zbog prijetnje kako će u BiH ponovo biti rata odluči li se netko na uspostavu trećeg entiteta.

U dokumentu je Dragan Čović pak naveden kao osoba koja zagovara teritorijalni preustroj BiH odnosno Federacije, a spomenut je i hrvatski zastupnik u Domu naroda parlamenta BiH Mario Karamatić i to zbog izjave u kojoj je zaprijetio raspadom BiH ne budu li usvojene izmjene izbornog zakona.

Hrvatski član Predsjedništva BiH (Čović) razmišlja o daljnjim unutarnjim podjelama države, dok drugi hrvatski političari prijete raspadom ukoliko pitanje izbornog zakona ne bude riješeno na način na koji oni to žele, stoji u izvješću.

Visoki predstavnik je istaknuo kako su upravo suprotstavljena stajališta HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) o mogućim izmjenama izbornog zakona ozbiljno opteretila odnose među dvjema strankama koje su dio vladajuće koalicije, zbog čega je došlo do blokade u procesu donošenja zakona i provedbi nužnih reformi.

Podsjetio je kako na promjene izbornog zakona obvezuje odluka Ustavnog suda BiH iz 2016., no istodobno je istaknuo i kako ni do danas nije provedena obvezujuća presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić-Finci’ iz 2009. godine o ukidanju diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu.

Inzko je izvješće zaključio konstatacijom kako je u postojećim okolnostima nužno da njegov ured u BiH (OHR) nastavi djelovati i da za to treba imati odgovarajuća materijalna sredstva i kapacitete jer je to i stajalište država-članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC).

(Hina)

5 komentara

Komentiraj: