INTERVJU Vanja Gavran: Došlo je vrijeme da BiH vode novi proeuropski političari

Nedavno izabrani predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Vanja Gavran najavljuje snažan angažman ove organizacije na europskom putu BiH.

U razgovoru za republikainfo.com Gavran ističe kako BiH čim prije treba postati dio NATO-a i Europske unije. “Sve svoje aktivnosti cijela Paneuropa usmjerava na ovaj cilj, a u idućem razdoblju naše aktivnosti bit će još intenzivnije”, poručio je Gavran. Stajališta je da BiH nema dovoljno proeuropskih političara koji bi zemlju odveli ondje gdje je oduvijek pripadala, a odakle je nepravedno izolirana. Poručuje da je recept za BiH i više domoljublja, a manje nacionalizma, kao i da je jedini pravi put za BiH europski put.

Koji su ciljevi Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, kojoj ste odnedavno na čelu?
– Odgovor na Vaše pitanje mogao bi se svesti u jednu rečenicu: BiH čim prije treba postati dio NATO-a i Europske unije. Sve svoje aktivnosti cijela Paneuropa usmjerava na ovaj cilj, a u idućem razdoblju naše aktivnosti bit će još intenzivnije. Paneuropska unija jedna je od najstarijih organizacija koja promiče europsko jedinstvo. Nastala je 1922. godine netom nakon završetka Prvog svjetskog rata upravo radi potrebe europskog zajedništva, koje je tada bilo jako potrebno, uostalom kao i danas. Jer Europa nikada neće biti Europa bez europskih zemalja koje još nisu članice Europske unije, a tu posebno mislim na zemlje jugo-istoka Europe.

Paneuropejci iz BiH su odreda uglednici i sveučilišni profesori. Među takvom “konkurencijom” izabrani ste za predsjednika. Koliko Vam to imponira?
– Biti dio ovakvog tima je velika čast. Na nedavno održanoj Skupštini izabrani su novi članovi upravnih tijela i zbilja se radi o pravim proeuropljanima, ljudima koji ovu zemlju europski promišljaju. U trenutačnom sazivu upravnih tijela imamo i politički aktivne članove, u različitim strankama, ali i one koji se politikom ne bave na takav način. Tu su, ako tako mogu reći, i lijevi i desni, predstavnici svih naroda, vjera, iznimno cijenjeni sveučilišni profesori… Ali sve su to ljudi koji zajednički mogu raditi na euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine i sve te naše različitosti ne predstavljaju nikakav problem. Jer, to je Bosna i Hercegovina.

Koliko takva proeuropska organizacija može pomoći BiH i posebno njezinim građanima?
– U današnje vrijeme kada su integracije jako usporene, bolje reći blokirane, rad jedne ovakve organizacije je od velikog značenja. Iskreno, ovakvih proeuropskih organizacija nedostaje u BiH. Paneuropa, koja djeluje u više od 20 europskih zemalja, ima ogroman potencijal.
Sama činjenica da je značajan broj europarlamentaraca ujedno aktivan i u paneuropskim organizacijama govori sama za sebe. To je snažno “oružje” koje i mi možemo koristiti u europskim institucijama. Hrvatska je tome najbolji primjer. Hrvatska paneuropska unija i svojim je aktivnostima i lobiranjima pomogla da Hrvatska postane članicom Europske unije. Vjerujem kako svi znaju koliko je bivši predsjednik Međunarodne paneuropske unije, pokojni nadvojvoda Otto von Habsburg, pomogao u priznavanju neovisnosti Slovenije, Hrvatske i BiH, upravo i kao zastupnik u Europskom parlamentu.
On i mnogi drugi bitno su utjecali na procese integracija Slovenije i Hrvatske, a sada je fokus Paneurope na zemljama jugoistočne Europe, poglavito na BiH. Sve to, dakle što skoriji ulazak naše zemlje u obitelj europskih zemalja, sigurno će svim građanima naše zemlje otvoriti nove mogućnosti i bolju perspektivu.

Koje su konkretne aktivnosti Paneurope u kontekstu ovoga što ste kazali?
– Plan rada Paneuropske unije BiH u idućem razdoblju integriran je u nekoliko točaka, a sve u cilju promicanja ideje europske BiH, mijenjanja antieuropskog promišljanja u BiH, posebno kod onih koji donose odluke, lobiranja za BiH na europskoj razini i promicanja BiH kao zemlje bogatstva u raznolikosti. Nastavit ćemo s organizacijama različitih skupova, tribina i velike godišnje konferencije na kojima će se raspravljati o svim ovim temama. Ovogodišnja konferencija pod nazivom “BiH na prekretnici – Novi pristup euroatlantskim integracijama” bit će održana u Sarajevu od 24. do 26. listopada.
Već sada imamo potvrdu dolaska nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu. Jako je važno da aktivno sudjelujemo i na sličnim skupovima u BiH, ali i inozemstvu, posebno na mjesečnim skupovima Paneuropske grupe u Europskom parlamentu gdje se razgovara o jako bitnim temama i za BiH. To su prigode za sastanke s onima koji bitno mogu utjecati na budućnost ove zemlje.

Nedavno je u Vašoj organizaciji u Sarajevo stigao šef austrijskih paneuropejaca, a unuk posljednjeg austrijskog cara Karla I – Karl von Habsburg. U mjestu gdje je ubijen i njegov praujak poručio je da nacionalizam počinje ratove. Dijelite li njegova stajališta?
– U potpunosti se slažem sa svim što je Karlo von Habsburg govorio u Sarajevu. Paneuropa se uvijek borila, a to i danas čini, protiv svakog oblika nacionalizma i totalitarizma. Nacionalizam je uvijek povezan s radikalnim, a tako nešto nama u BiH je najmanje potrebno. Bolje ne gledati u prošlost i u sve ono što je na ovim prostorima načinio nacionalizam. Umjesto nacionalizma zalažimo se i budimo domoljubi, od lokalne razine pa do državne. To je druga filozofija. Nema zemlje koja nema problema, koja nekada nije pravedna prema svojim građanima, ali to ne znači da ju zbog toga treba mrziti. Ne, treba svojim domoljubljem učiniti sve da ta zemlja bude bolja, ljepša i ugodnija za život.

Što zapravo mislite o aktualnoj politici u Bosni i Hercegovini?
– Osnovni problem naše politike je u tome što nam manjka proeuropskih političara. Na sceni je antieuropski model ponašanja. Svima su puna usta Europe, ali oni koji donose odluke malo toga rade da bi ova zemlja i njezini građani bili dio te Europe.
Dapače, posljednjih godina, bolje reći od 2008. godine, vidan je krivi put, koji se temelji na upornim blokadama. Pazite, pa u BiH Vi zapravo nemate parlamentarnu demokraciju. Na sceni je politokracija, vladavina stranaka, vladina stranačkih lidera. O sudbini BiH odlučuje se u hotelima, restoranima, a ne u Parlamentu. To samo pokazuje na kojoj je razini naša politička svijest. Danas su na sceni uglavnom nacionalističke i antinacionalističke stranke, koje koriste iste modele kao i nacionalističke, pa tu nema nikakve razlike. Imate po srijedi unitarističke i separatističke snage. Takve političke garniture ovoj zemlji ne mogu donijeti ništa dobroga.

Mislite li da će građani BiH na predstojećim izborima izabrati političare koji mogu donijeti promjene?
– Koliko vidim, izborne liste neće previše odudarati od nekih ranijih. Istini za volju, javile su se i neke nove stranke koje se prvi put natječu na izborima. Ali u konačnici, nisam prevelik optimist da će isti ljudi, ako ponovno budu izabrani, moći nešto značajnije napraviti. Nema dvojbe da je sazrjelo vrijeme da BiH vode novi proeuropski političari. Ima njih u svim strankama, ali ponekad nisu dovoljno eksponirani.
Zato na izborima na listama treba zaokruživati imena pojedinaca koji bi mogli pomoći u iznalaženju rješenja, a ne u iznalaženju problema, onih koji mogu raditi sinergijski, a ne onih koji generiraju sukobe, podjele i kaos. S druga strane, i na one starije generacije treba vršiti snažniji pritisak, pa i izvana, kako bi mijenjali svoju logiku (ne)razmišljanja i od njih napraviti barem da ne budu antieuropljani, ako već ne mogu biti pravi Europljani. Može se i to. I Hrvatska i Srbija su primjer za to. Pod pritiskom i javnosti, ali i međunarodne zajednice, i taj stariji politički kov se promijenio.

Koji je pravi put za Bosnu i Hercegovinu?
– Jedini pravi put je europski put. Sve ostalo BiH nije prihvatljivo. Nismo snažni da možemo biti izvan EU-a, kao Švicarska ili Norveška, a neke druge asocijacije nam ne bi trebale. Sada je najvažnije da dobijemo status zemlje kandidata. Eto, i Albanija nas je pretekla neki dan. I taj status otvorit će nove mogućnosti, posebno lakši pristup europskim fondovima, koji mogu utjecati i na nova zapošljavanja. A složit ćete se, ipak nam ekonomska pitanja trebaju biti prioritet.

Mislite li da i sam EU mora mijenjati svoj odnos prema Bosni i Hercegovini?
– Apsolutno mora. Pa mi u Paneuropi stalno “trubimo” da EU mora imati drukčiji pristup prema BiH zbog niza razloga i povijesnih i zemljopisnih, ali i zbog sadašnjih okolnosti. Ipak je BiH u mnogo čemu specifična. Prije svega, Europa se mora snažnije uključiti u političke procese, prije svega mora utjecati na političke elite da shvate kako se ovako više ne može. Danas se iz Europe čuju poruke kako će Europa imati drukčiji odnos prema našoj zemlji, mada još ne znam što znači to “drukčiji”. Nadam se da će nova europska parlamentarna garnitura, ali i članovi Europske komisije shvatiti ovo što govorimo. Iskreno vjerujem u to jer bez stabilne BiH nema stabilne regije, a time ni stabilne Europe.

(Dnevni list)