Kamatne stope kod banaka u BiH u prethodnom razdoblju doživjele su blagi rast, kako na strani kredita, tako i na strani depozita, potvrdio je za „Avaz“ direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.
On dodaje da rast kamata na bh. tržištu nije bio ni približan onome u zemljama regije ili u Europi.
S obzirom na izuzetno visoke stope inflacije koje su, možemo slobodno reći, nezapamćene u proteklih 20-tak godina, Europska središnja banka reagirala je podizanjem referentne, ključne kamatne stope. To se odrazilo na rast kamata komercijalnih banaka u evropskom ekonomskom području. Mi nismo imali direktan utjecaj takve monetarne politike, ali je došlo do povećanja cijena izvora i blagog rasta kamatnih stopa na našem tržištu, kaže Ražanica.
Rast kamata na kredite nije bio dramatičan, pa ne treba očekivati ni veliki pad nakon smirivanja inflacije. Takav trend već je prisutan u EU, pa u Udruženju banaka BiH očekuju da ESB reagira smanjenjem referentne kamatne stope već u drugoj polovini ove godine. Procjenjuje se da bi u prvoj polovini 2025. inflacija u euro – zoni mogla iznositi ciljanih 2 posto, što bi se trebalo „preliti“ i na BiH, gdje stopa inflacije trenutno iznosi 3,6 posto.
U 2023. godini prosječna ponderirana kamatna stopa za stanovništvo rasla je sa 4,82 na 5,11 posto. Kamatna stopa na kredite za gospodarstvenike bilježila je čak i pad sa 2,35 na 2,33 posto. S druge strane, kamata na štednju rasla je sa 0,5 za stanovništvo i 0,56 posto za gospodarstvo na prosječnu kamatnu stopu od 1,03 posto.
Banke većinu svojih operacija financiraju domaćim izvorima, a domaćim bankama otvorila se mogućnost da kod ino banaka plasiraju sredstva po značajno većoj kamatnoj stopi nego ranije. Tako su banke svoju profitabilnost ostvarivale plasirajući sredstva inozemnim bankama, pa je i to jedan od razloga što kamate u BiH nisu rasle kao u EU, ističe Ražanica.
Pad kamata očekuje u posljednjem kvartalu tekuće ili prvoj polovini naredne godine, ali on neće biti izražen kao onaj u EU.
Korisnici kredita sa promjenjivom kamatnom stopom vezanom za EURIBOR bili su suočeni sa rastom mjesečnih rata. Ražanica pojašnjava da je vrijednost EURIBOR-a, koja je ranije bila čak i negativna, nekoliko godina osjetno rasla.
U tim situacijama građani imaju na raspolaganju različite opcije. Mogućnost ugovaranja fiksnih kamatnih stopa, potpisivanja aneksa ugovora na kredite, s tim da nitko ne može predvidjeti kako će se kamatne stope kretati. Odluka je onoga tko uzima kredit hoće li uzeti fiksnu, malo veću, kamatnu stopu, ili će preuzeti taj rizik špekulacije.
Agencije za bankarstvo su donijele niz akata kojima se na određen način ograničava rast kamatnih stopa. U slučaju da kamatne stope imaju rast veći od dva postotna poena banke su u obavezi da formiraju dodatne rezerve, tzv. ispravke vrijednosti, za slučaj da takvo povećanje kamate klijenta u situaciju da nije u mogućnosti da vraća kredit. Postoje zaštitni mehanizmi o kojima naši regulatori, ali i banke vode računa, kaže Ražanica.
Ekonomist izračunao koliko vrijedi 100 KM danas u odnosu na 2018. godinu
(www.jabuka.tv)
