Pravnik Darko Kremenović je pojasnio da su oni koji se bave humanitarnim radom zapravo udruge građana koja su inače sva jednaka pred zakonom.
To znači da se oni registriraju u Općinskom sudu, dobijaju svoj jedinstveni identifikacijski broj (JIB), svoj račun i podliježu kontroli poreznih tijela kao i svi ostali subjekti, udruge i poduzeća. Međutim, kada je riječ o kontroli prikupljenih sredstava, te humanitarne organizacije se u tom slučaju smatraju posrednicima, kazao je Kremenović za Klix.ba.
Posredničko djelovanje može dovesti do zloupotrebe
Smatra da je upravo takvo posredničko djelovanje neuređen dio u sustavu koji može dovesti do zlouporaba i manipulacija.
U svakom slučaju, donacija se smatra poklonom kojim upravlja onaj na čije je ime taj novac uplaćen. Ako nije navedena svrha na koje ime i zašto se uplaćuju ta sredstva, onda ta organizacija može njima raspolagati prema vlastitom nahođenju. Dakle, ako je osoba u svrhu plaćanja navela samo naziv humanitarne organizacije onda oni nisu dužni nikome ništa uplatiti jer taj donator ima povjerenje čim je uplatio novac i misli da će on biti preusmjeren na pravo mjesto, pojasnio je.
To zapravo znači, kako dalje nastavlja, da takva odluka na kraju spada u moralno postupanje organizacije koja može odlučiti hoće li zloupotrijebiti novac ili ga uplatiti u prave svrhe.
U tom slučaju je vrlo važno ukazati na to da građani moraju biti oprezni kada uplaćuju određenoj humanitarnoj organizaciji novac. Dakle, ne trebaju ga uplaćivati ako se nisu uvjerili u koje će svrhe on otići. Osobno kada doniram obraćam pozornost je li naveden broj telefona onoga kojem je potrebna ta pomoć kao i to da li je to broj njegovog računa ili organizacije i na taj način se opredjeljujem, naveo je.
Sve organizacije su osnovane za ostvariti osobnu korist
Prema zakonodavstvu Bosne i Hercegovine entitetski Zavodi zdravstvenog osiguranja (Republike Srpske i Federacije BiH) sklapaju ugovore za liječenje bh. pacijenata u inozemstvu i plaćaju dio ili cjelokupan iznos troškova liječenja.
Međutim, iz iskustva se često događa da taj novac ne bude dovoljan pa se angažiraju humanitarne organizacije kao jedna vrsta posrednika.
I da ima dovoljno novca često se angažiraju te organizacije, ali vi imate osim njih i studentske ili organizacije umirovljenika u koje se uplaćuju velike svote novca i oni ih mogu usmjeriti gdje žele. Sve te organizacije prikupljaju novac manipulirajući u skladu sa zakonom i ostvarujući sebi osobnu dobit, naglasio je.
Humanitarne i sve druge organizacije u BiH su definirane Zakonom o udrugama i fondacijama, a Zakonom o obligacijskim odnosima se definiraju primanja, odnosno, pokloni u koje spadaju donacije.
Međutim, u tom kontekstu Kazneni zakon ne može riješiti ovu vrstu pitanja jer on ne regulira ni u kojem dijelu tu stavku raspolaganja novcem u humanitarnim i drugim organizacijama. Zbog toga sam rekao da one vješto manipuliraju, ali u skladu sa zakonom, poručio je Kremenović.
(www.jabuka.tv)
Zar je tako.