Hrvoje Mandić predstavio “Rat nakon rata” i u rodnom Širokom Brijegu

Širokobriježanin Hrvoje Mandić u utorak je predstavio knjigu “Rat nakon rata 1945. – 1951. Kazneni progoni jataka protukomunističke gerile u Hercegovini” u rodnom gradu u sklopu kulturne manifestacije “Briješka zvona”.

Mandićevom knjigom historiografija je dobila prvu cjelovitu sintezu o jatacima.

Vrh sante leda

Koristio sam metodološki pristup vidno drugačiji nego kolege povjesničari. Koristio sam “historiografiju odozdo“, odnosno bavio sam se temeljnim slojem društva, bazom, i to se pokazalo kao pun pogodak. Zašto? Zato što je emotivno jako bliska tema s mnogim hrvatskim obiteljima ovdje u Hercegovini jer svatko je imao nekoga svoga tko je nastradao u poraću 1945. – 1951. godine od komunističkog režima. Većina ljudi, tj. znanstvenika i kolega u historiografiji, koristi pristup “historiografija odozgo”, obrađuju se biskupi, velikodostojnici, državnici, političari i, naravno, vojskovođe, rekao je Mandić u izjavi za portal Jabuka.tv.

Kako dodaje, njegova knjiga tek je početak istraživanja i za povjesničare ostaje još puno posla.

Zagrebao sam vrh sante ledenog brijega. Prema podacima Službe državne bezbednosti iz Sarajeva, 1945. – 1959. godine osuđeno je 12.893 jataka na montiranim komunističkim procesima na drakonske kazne, a u knjizi sam tek našao 540 dosjea koje sam objavio, objasnio je Mandić.

Spomen žrtvi žena iz Hercegovine

Mandić je u knjizi obradio i način na koji se uspostavljala revolucionarna komunistička vlast u Hercegovini.

Obradio sam sve metodologije rada UDBA-e, u smislu slamanja jataka, zapravo kralježnice otpora hrvatske protukomunističke gerile. U onom trenutku kad su jataci slomljeni, slomljena je i hrvatska protukomunistička gerila. Čak 70% jataka su činile žene iz Hercegovine i ovo je spomen njima, njihovoj patnji i žrtvi, zaključio je Mandić za portal Jabuka.tv.

Opsežna studija i neobrađene teme

Predstavljanje Mandićeve nove knjige organizirano je u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu, a knjigu su, uz autora, predstavili prof. dr. sc. Ivo Čolak, rektor Sveučilišta u Mostaru, fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM te dr. sc. Ivan Kraljević.

Ova opsežna studija na 374 stranice donosi dubinsku analizu djelovanja komunističkoga represivnog aparata protiv jataka koji su pružali pomoć pripadnicima hrvatske protukomunističke gerile.

Knjiga donosi zanimljive i dosad neobrađene teme u kojima će mnogi prepoznati priče o sudbini svojih predaka, rođaka i susjeda te prikaz djelovanja komunističkoga represivnog aparata protiv jataka koji su pomagali pripadnicima hrvatske protukomunističke gerile.

Ono što daje dodatnu simboliku i značaj komunističkom otporu jest činjenica da su srž jataka činile žene, odnosno majke kojima su supruzi i sinovi ubijeni kao pripadnici Oružanih snaga NDH na Bleiburgu i križnome putu te djevojke pripadnika protukomunističke gerile koji su se skrivali u planinama i šumama, kao i njihove sestre. Knjiga iznosi svjedočenja jatakinja koje su na okrutan način bile mučene u komunističkim zatvorima.

Pored prikaza komunističkog terora prema civilnom hrvatskom stanovništvu i bivšim pripadnicima oružanih snaga NDH, a posebno prema potencijalnim jatacima, knjiga donosi i uvid u oružane akcije komunističkih vlasti protiv hrvatske gerile i sudske procese, kao i pregled pripadnika UDB-e koji su progonili, te imena jataka po općinama (Široki Brijeg, Čitluk, Ljubuški, Grude, Posušje, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Mostar, Konjic, Jablanica, Rama, Čapljina, Stolac i Neum).

“Rat nakon rata” druga je knjiga Hrvoja Mandića, nakon što je 2021. objavio zapaženo djelo “Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću”, koje je prošle godine dobilo i englesko izdanje.

(www.jabuka.tv)