Hrvatska će biti članica EU s najdužom vanjskom kopnenom granicom

Priključivanjem Hrvatske EU 1. srpnja 2013. godine, vanjska kopnena granica EU pomjerit će se sa granice između Slovenije i Hrvatske (695 kilometara) i Mađarske i Hrvatske (355 km), na granicu Hrvatske sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom u ukupnoj dužini 1.377 kilometara.

Hrvatska će zato biti članica sa najdužom kopnenom granicom, nešto dužom nego što ju imaju Finska 1.340 km i Grčka 1.248 km, objavila je Agencije EU za kontrolu europskih granica Frontex.

U Godišnjoj analizi rizika za 2013., Frontex navodi da će granica između Hrvatske i BiH biti druga po dužini, iza kopnene granice između Finske i Rusije čija je dužina 1.340 km.

Inače, od svih kopnenih granica, hrvatska granica sa BiH će biti jedna od najopterećenih prometom.

Pristupanjem Hrvatske EU neće se automatski ukinuti granične kontrole sa susjednim članicama.

Glasnogovornica Frontexa Izabella Cooper kazala je za EurAktiv Srbija da će i nakon 1. srpnja ostati granična kontrola između Hrvatske i drugih članica EU – Slovenije, Mađarske i Italije – dok Hrvatska ne postane članica Šengenskog sporazuma.

Iz iskustva nekih drugih novih članica, pristupanje Šengenskom prostoru koji podrazumijeva ukidanje unutarnjih granica i jačanje vanjskih granica ka državama nečlanicama, može trajati nekoliko godina.

Prilikom predstavljanja završnog izvještaja Europske komisije o pretpristupnom monitoringu 26. ožujka hrvatski premijer Zoran Milanović je rekao da u sljedeće dvije i pol godine Hrvatskoj ostaje još dosta posla kako bi uspješno ušla u šengenski prostor.

Prema ocjeni Frontexa, činjenica da će i dalje biti graničnih prijelaza između Hrvatske i susjednih članica, imat će “umjeren utjecaj” na glavne putove koje koriste nelegalni migranti.

– To znači da migranti koji na nelegalan način žele ući u EU očekuje granična kontrola na prijelazu iz Hrvatske u druge članice EU i kada Hrvatska postane članica – kazala je Cooper za EurAktiv Srbija. Kako je navela, trenutni tijekovi migranata preko Zapadnog Balkana, uglavnom iz Grčke ka drugim članicama, bit će pod utjecajem drugih faktora, a ne činjenice da Hrvatska pristupa EU. (EurActiv.rs)

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.