Hoće li načelnici u BiH slijediti primjer Hrvatske i mladima kupovati kuće?

Širenjem Europske unije i otvaranjem granica cijela regija suočila se s istim problemom, egzodusom mladih obitelji.

Osim BiH, gdje su pokazatelji porazni, najveći problem s iseljavanjem ima Republika Hrvatska, piše Večernji list BiH.

Svjesni situacije u kojoj su se našli te činjenice da već moraju uvoziti radnu snagu, u ovoj zemlji već neko vrijeme rade na donošenju mjera koje bi trebale zadržati mlade obitelji. Osim poticajne demografske politike koju provodi sama država, lokalne sredine pokušavaju same iznaći način za oživljavanje.

Inicijativa Vrbovskog

Za to se ne libe izdvojiti pozamašna sredstva iz proračuna.

Jedan od najnovijih primjera je Grad Vrbovsko, koji se podvrgao u Hrvatskoj još nezabilježenim mjerama. Raspisali su javni natječaj kojim nude milijun kuna mladim obiteljima za kupnju kuće na njihovu području.

Maksimalan poticaj može iznositi 100.000 kuna (oko 25.000 KM) po obitelji ili do 50 posto njihovih ulaganja

Maksimalan poticaj može iznositi 100.000 kuna (oko 25.000 KM) po obitelji ili do 50 posto njihovih ulaganja. Pet takvih iznosa namijenjeno je mladim ljudima s njihova područja koji počinju od nule – tri nekretnine na raspolaganju osobama su koje bi se uselile, a dvije za investitore, one koji bi nekretnine otkupili i stavili u turističko-ugostiteljsku funkciju.

Ovo je svakako dobar marketinški potez gradonačelnika Dražena Mufića jer se o Vrbovskom, čim je njegova ideja procurila u javnost, već mjesecima priča kao o gradu ugodnom za život.

Istini za volju, nije gradonačelnik išao toliko duboko u strategiju da bi predvidio marketinške dosege projekta jer je njegov potez bio – potez očajnika. Ako se nešto drastično ne promijeni, naime, sustav u Gorskom kotaru više neće biti održiv. U samo deset godina, između dva popisa stanovništva, broj stanovnika u ovom mjestu manji je za 1000.

Primjera poput Vrbovskog u BiH je mnogo te je za očekivati da će sličnu inicijativu pokrenuti i netko od načelnika ili gradonačelnika u ovoj zemlji. Naime, kada je riječ o BiH, mjere za opstanak, odnosno ostanak u ovoj zemlji, još uvijek su u povojima. Na njima rade sve razine vlasti, ali pojedinačno, zbog čega se pomoć svodi na minimalnu te se stječe dojam kako nema jasne strategije. Najveći odmak napravljen je kada je u pitanju demografska politika.

Tako je određen broj županija u proteklom razdoblju usvojio obiteljske zakone ili pak donio mjere kojima pokušava, ako ne smanjiti, onda barem zadržati postojeću razinu nataliteta. Tu se najviše ističu Zapadnohercegovačka i Sarajevska županija, gdje je pomoć za novorođenče najkonkretnija.

U Zapadnohercegovačkoj županiji zaposlena majka ima pravo na puni iznos plaće dok dijete ne napuni 12 mjeseci

Tako u Zapadnohercegovačkoj županiji zaposlena majka ima pravo na puni iznos plaće dok dijete ne napuni 12 mjeseci. Uvedena je i solidna naknada za nezaposlene majke. Uz to, tu je novac za opremanje djeteta te sredstva koja za svako novorođeno dijete izdvajaju lokalne jedinice samouprave.

Naime, već neko vrijeme praksa je da se iz proračuna lokalnih jedinica samouprave izdvaja od 300 do 500 KM kao pomoć za dijete. U određenom broju županija poput Hercegbosanske, Posavske i Hercegovačko-neretvanske uveden je dječji dodatak čija visina ovisi o proračunskim mogućnostima.

Roditelji uglavnom navode kako je dječji dodatak neujednačen te smatraju kako su uvjeti za njegovo dobivanje prestrogi, odnosno da bi više djece trebalo imati pravo na taj dodatak.

Također, suglasni su kako bi sva djeca u FBiH trebala jednako vrijediti, odnosno kako bi trebalo donijeti jedinstveni zakon koji će osigurati jednaka prava roditeljima i djeci neovisno o tome u kojem dijelu FBiH žive jer trenutačno nezaposlena rodilja u Ilijašu (Sarajevska županija) mjesečno prima naknadu od 266 KM, dok rodilja koja živi u Brezi, samo desetak kilometara dalje (Zeničko–dobojska županija), ima pravo samo na jednokratnu naknadu u iznosu od 150 KM.

Jedna od mjera kojom se pokušava olakšati život mladim ljudima je i ukidanje poreza na prvu nekretninu, međutim i to ovisi u kojem dijelu većeg bh. entiteta mladi žive. Prvi su ovu mjeru prošle godine najavili iz Sarajevske županije.

Mladi do 38 godina koji prvi put rješavaju stambeno pitanje bit će oslobođeni plaćanja poreza na promet prilikom kupnje stana, i to za prvog člana kućanstva 30 četvornih metara, a za svakog idućeg člana po 15 četvornih metara. Oslobađanja su predviđena i za gospodarske aktivnosti, kao što su statusne promjene društva koje su regulirane Zakonom o gospodarskim društvima, čime bi se stimuliralo osnivanje poduzeća. Tako poduzetnik koji unosi nekretninu u gospodarsko društvo – tvrtku neće morati platiti porez na prometovanje, navedeno je, između ostaloga, u novom Zakonu o porezu na promet nekretnina i porezu na nasljeđe i darove koji je prošlog ljeta usvojila Skupština SŽ-a.

Vlada Federacije BiH već drugu godinu zaredom s Union bankom potpomaže stambeno zbrinjavanje mladih, i to odobravanjem kredita kroz kamatnu stopu od svega 2,99 posto.

Poticanje zapošljavanja

Jedna od mjera za ostanak i pomoć mladim ljudima jesu i sredstva za prvo zapošljavanje i samozapošljavanje. Samo u 2016. godini u ove svrhe izdvojeno je više 50 milijuna KM. Program se preko Službe za zapošljavanje FBiH nastavio i u idućim godinama, a ove godine kroz tri programa izdvojeno je 60 milijuna KM.

Ove godine kroz tri programa izdvojeno je 60 milijuna KM

Ove godine proračun je veći nego lani. Imamo oko 60 milijuna maraka na raspolaganju za tri naša programa. Imamo program sufinanciranja zapošljavanja, gdje je planirano 45 milijuna maraka. Također, tu je sufinanciranje samozapošljavanja, za što je planirano 10 milijuna maraka. Imamo i program obuke i rada, gdje se radnici obučavaju, a kasnije poslodavac ima obvezu zadržavanja radnika u radnom odnosu. Za to smo planirali oko dva milijuna maraka. Imamo i poziciju zajedničkih projekata gdje je planirano oko dva milijuna maraka, izjavila je početkom godine Helena Lončar, ravnateljica Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH.

(www.jabuka.tv)

5 komentara

  • Hoce li guščji podbradak graditi nama sirotinji kuce aa, oce li aa, miro miro, sevap je, kupi romi bar biciklo.

  • Sve lazete i ZHŽ
    Toga niceg nema
    Zene dobiju porodiljni nakon 6mj ili dulje
    Majke zovu na posao nakon 4 mj od poroda
    Vrtici katastrofa . U njih se ne ulaze nista godinama.
    Otvaraju se “privatni vrtici” bez ikakvog reda i standarda, pa slice vise na supe nego na vrtice
    I to vi zovete nesto sto radite da mladima tu bude bolje..
    Uzaaas

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.