Heroin zaobilazi BiH zbog loše cestovne infrastrukture, raste uporaba ecstasyja

Ovisnička scena u BiH nije se znatno mijenjala posljednjih godina, a može se reći kako postoji izvjesno smanjenje uporabe heroina, porast uporabe amfetamina i ecstasyja, kao i povećano zanimanje za novim sintetičkim drogama, govore podaci kojima raspolaže Ministarstvo sigurnosti BiH, piše Večernji list BiH.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH će se na idućoj redovitoj sjednici izjasniti o prijedlogu državne strategije nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zlouporabe opojnih droga u BiH, a koji je na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH utvrdilo Vijeće ministara BiH.

U prijedlogu državne strategije, koji se odnosi na pregled stanja zlouporabe opojnih droga u BiH, navodi se kako je BiH u međunarodnom prometu narkotika ostala i dalje uglavnom tranzitna zemlja preko koje se odvija krijumčarenje opojnih droga k većim potrošačkim središtima u zapadnim zemljama.

Osim ograničenosti narkotičkog tržišta u BiH, razlozi za prebacivanje opojnih droga dalje prema zapadu leže u dobiti koja je mnogo veća prilikom preprodaje u zemljama EU.

Proizvodi kanabisa, heroina i sintetičke droge su još uvijek najčešće opojne droge u BiH, u smislu njihova krijumčarenja i upotrebe. Marihuana je pogodna za proizvodnju i na području BiH, a plantaže marihuane i umjetni laboratoriji za proizvodnju iste su pronađeni u različitim krajevima naše zemlje. U BiH su pronađeni manji zasadi marihuane. Najveći dio marihuane na područje zemalja Balkana stiže iz Albanije u kojoj su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju i najniže cijene. U BiH je posljednjih godina povećana količina privremeno oduzete genetski modificirane marihuane tzv. skunka pa je povećano i krijumčarenje ove opojne droge preko granice BiH, piše u prijedlogu strategije.

Ističe se kako krijumčarenje heroina najvećim dijelom zaobilazi BiH zbog loše cestovne veze i konfiguracije terena pa se heroin uglavnom krijumčari kamionima i autobusima, koji idu iz jugoistočne Azije, kroz Tursku, Bugarsku, Srbiju i Hrvatsku.

Sintetičke opojne droge ecstasy i amfetamin speed uglavnom dolaze iz Kraljevine Nizozemske u zemlje istočne Europe, a jedan manji dio, ovisno o potrebama tržišta, završava i na području BiH. Sintetičke droge se često koriste kao sredstvo plaćanja drugih vrsta opojnih droga koje se vraćaju u EU. Organizirane kriminalne skupine međusobno surađuju na području Bosne i Hercegovine, ali i izvan granica BiH, posebno s kriminalnim skupinama koje djeluju na području zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije, navodi se u strategiji.

Ministarstvo sigurnosti navodi i kako se ovisnička scena u BiH nije znatno mijenjala posljednjih godina.

U 2011. godini europsko istraživanje o alkoholu i drogama u školama (ESPAD) je drugi put provedeno u FBiH, i to od studenoga do prosinca 2011. godine.

Uzorak se sastojao od 122 srednje škole i 195 razreda, odnosno 4528 učenika drugih razreda srednjih škola, od koji je 3812 učenika rođeno 1995. godine, što je bila ciljana populacija, a u razdoblju u kojem su se podaci prikupljali većina ih je bila u drugom razredu srednje škole.

Godine 2011. u Republici Srpskoj ESPAD je proveden među petnaestogodišnjim učenicima (rođenim 1995. godine), točnije među srednjoškolcima koji su upisani u prvi razred srednje škole u akademskoj 2010./2011. godini. Stratificirani, slučajni uzorak na cijelom teritoriju RS-a bio je primijenjen, a uzorak se sastojao od 3132 učenika prvih razreda srednjih škola. Životna prevalencija za gotovo sve tvari u FBiH je bila dvostruko veća od one u RS-u. Kanabis je najčešće zabilježena nedopuštena tvar koju su koristili 15-godišnjaci i 16-godišnjaci u obama entitetima (8,2 posto u Federaciji BiH i 4,5 posto u RS-u), a slijede sedativi (8,2 posto) i inhalanti (5,3 posto), piše u prijedlogu strategije.

(www.jabuka.tv)

1 komentar

Komentiraj: