Hercegovina u svom nepokolebljivom kršu krije veliki broj špilja i jama

Speleološko društvo “Herceg” Mostar istražilo je preko 50 speleoloških objekata, a s obzirom da je Hercegovina poznata po svom nepokolebljivom kršu koji krije velik broj špilja i jama, pred članovima tog društva još su mnogobrojne istraživačke avanture.

Osnovna djelatnost Društva koje broji 23 člana, je istraživanje objekata i prikupljanje podataka o njima, edukacija i promocija speleološke djelatnosti te zaštita krša i krškog podzemlja.

Predsjednica Društva Žana Marijanović za Fenu je kazala kako istražuju špilje, jame, a do sada su istražili preko 50 speleoloških objekata.

Kroz dosadašnji rad u posljednje tri godine intenzivno radimo na području Raške Gore, Goranaca i Vrda, te obronaka planine Čabulje u želji da zaokružimo speleološka istraživanja na ovom području. Do sada su članovi društva na ovom području istražili preko 50 speleoloških objekata, ali izgleda da nema kraja, jer svakim rekognosciranjem terena pronađemo neku novu jamu, rekla je Marijanović.

Istaknula je kako je Hercegovina poznata po svom nepokolebljivom kršu u kojem krije velik broj špilja i jama, koje još uvijek čekaju na svoje istraživanje.

Pored svih onih ljepota kojima podzemlje očarava, kako navodi predsjednica, tu je i ona tužna, lošija slika na koju često nailaze prilikom istraživanja.

Većina speleoloških objekata koja se nalaze u blizini naseljenih mjesta su onečišćena raznoraznim otpadom, komunalnim  otpadom, životinjskim strvinama, minsko-eksplozivnim sredstvima iz posljednjeg rata. Ono što Društvo želi je ukazati na nemarnost prema prirodi, a lokalnom stanovništvu, na važnost čistog podzemlja i očuvanja prirodne ravnoteže, ističe Marijanović.

Društvo “Herceg” Mostar formirano je 2012. godine po završetku obuke za mlade speleologe “Speleologica”, koja se odvijala u organizaciji Hercegovačke službe spašavanja Mostar. Nakon obuke, grupa mladih jednostavno se zaljubila u speleologiju i došla na ideju o osnivanju društva.

Kako bi se Društvo razvijalo i raslo, članovi veliki dio svoje energije ulažu u edukaciju i obrazovanje novih članova, te gotovo svake godine organiziraju speleološku školu kojom polaznike uvode u sigurno bavljenje speleologijom.

Tako će se i ove godine održati speleološka škola “Speleologica 8”, od 27. ožujka do 26. travnja. Prijave su završene, a prijavilo se deset polaznika. Cilj je škole, koja se sastoji od teorijske i praktične nastave, educiranje o speleologiji te osposobljavanje polaznika za sigurno kretanje u speleološkim objektima uz pomoć tehničke opreme.

Marijanović ističe kako je speleologija sama po sebi izvanredna aktivnost za pokušaj razumijevanja samog sebe i vlastite životne sredine, stoga budućim članovima poručuje da se prijave na speleološku školu.

Svojom aktivnošću i spektrom zanimanja koje upoznajete kroz speleologiju, najviše upoznajete samoga sebe, a što više upoznajete sebe, sve se više zaljubljujete u istraživanje krša i podzemnih šupljina. I zato pridružite se hercegovačkim istraživačima i budite dio ispitivača povijesti tajanstvenog svijeta podzemlja, poručila je Marijanović.

Što se tiče drugih aktivnosti Društva, ona napominje kako ove godine neće organizirati speleološki kamp zbog poteškoća s financijama i nedostatkom vremena.

U planu nam je u drugoj polovici ove godine organizirati “Dane otvorenih vrata” našeg Društva, gdje će se svi posjetitelji moći upoznati sa speleologijom, načinom istraživanja speleoloških objekata, našeg rada i istraživanja proteklih godina. Također, organiziramo i čišćenje za sada najdublje jame od 260 metara na području Goranaca, u kojoj je na jednom uskom dijelu uglavljen razni otpad i onemogućava naše daljnje istraživanje, zaključila je Marijanović.

Inače, kao i u večini slučajeva, financiranje aktivnosti društava predstavlja najveći problem, pa tako i u Speleološkom društvu “Herceg” Mostar. Ovo se društvo do sada financiralo kroz manje projekte i donacije ljudi koji prepoznaju njihov radi i podržavaju njihove ideje.

(Fena)


2 komentara

  • Opasni tereni za hodanje ,Hercegovina je krečnjačka stoga i puna rupa i rupetina.,ima na youtubu snimak izgradnje hidroelektrane Svitava Trebižat vrijedi pogledati.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.