Dok se u suvremenoj Bosni i Hercegovini vode neprestani, često iscrpljujući politički i nacionalni ratovi oko prisvajanja povijesti, simbola i baštine, stvarnost na terenu nudi posve drugačiju priču. Najbolji dokaz za to krije se u Boljunima, malom selu na području Stoca.
Daleko od dnevnopolitičke buke, ova nekropola stećaka čuva tiho i veličanstveno svjedočanstvo o vremenu u kojem su kršćanski simboli koji danas razdvajaju – križevi i ljiljani – stoljećima složno i neraskidivo živjeli na istom kamenu, pričajući priču o jedinstvenoj i bogatoj prošlosti zemlje koju danas dijelimo.
Nije ni čudo da je poznati austrijski povjesničar Moritz Hoernes (1852. – 1917.) s divljenjem svjedočio stećcima Hercegovine u svom djelu iz 1888. “Dinarska putovanja: Kulturne i pejzažne slike iz Bosne i Hercegovine” kada je zapisao:
Nadgrobne ploče iz Ledinca u narodu se nazivaju kraljevskim spomenicima, i doista smo na tri ploče našli okvire od ljiljana koji podsjećaju na grb Anžuvinaca i na vrijeme Ludovika Velikog, koji je preko svoje žene Elizabete, kćeri Stjepana IV., bana Bosne, postao gospodar Hercegovine.
Bilo nam je nemoguće posjetiti svih stotinu i više mjesta gdje su između granice Dalmacije i donjeg toka Neretve očuvani dijelom viteški grobovi, dijelom ruševine utvrda, ali smijemo izreći da je ovaj dio zemlje prije četiri do pet stoljeća morao doživjeti zlatno doba, o kojem si s obzirom na njegovo sadašnje tužno stanje teško možemo stvoriti sliku.
Zlatno doba o kojemu Hoernes piše promatrajući Ledinac, na identičan se način zrcali i u Boljunima. Ova nekropola čuva ukupno 269 spomenika, među kojima prevladavaju sanduci (176), nakon kojih slijede ploče (76), sljemenjaci (12) te tri križa.
>> Pročitajte i: Blidinje čuva 314 stećaka: Jedan krije motiv kakav je na ovim prostorima prava rijetkost
Dok se obližnja Radimlja ističe raskošnom i visokokvalitetnom izradom reljefa, Boljuni svoju posebnost grade na pisanoj riječi.
S ukupno 19 natpisa (7 % od ukupnog broja), ova je nekropola na prvom mjestu u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Ti su natpisi iznimno kratki i lapidarni – uglavnom donose tek osnovne biografske podatke, počinjući tradicionalnim znakom križa i formulom “a se leži”. Pisani su hrvatskim narodnim jezikom s elementima crkvenoslavenskog, i to hrvatskom ćirilicom (bosančicom).
Ipak, vizualni segment nimalo ne zaostaje. Čak 92 stećka (34 %) nose bogate ukrase. Uz posvuda prisutne motive križa, rozeta, polumjeseca, ljiljana, štita s mačem i hercegovačke povijene lozice s trolistom, ovdje oživljavaju dinamični prizori iz svakodnevnog života: scene lova, turniri i kola.
Nekropola #Boljuni kod #Stolac 🪦👇 pic.twitter.com/WTCkQp27nE
— Jabuka.tv (@jabukatv) May 11, 2026
Među njima se umjetnički izdvajaju stećak Taraha Boljunovića, ukrašen sa svih uspravnih strana, te dirljiv i rijedak prikaz majke koja u naručju drži dijete.
Ova klesarska remek-djela najvećim dijelom potječu iz 15. i 16. stoljeća, kada su na ovom prostoru djelovali glasoviti majstori Grubač i Semorad.
Najvažniji povijesni spomenik unutar nekropole svakako je grob čuvenog vojvode Vlatka Vukovića. Na njegovu križu stoji jednostavan, a moćan natpis: “Ase leži dobri čoek Vlatko Vuković”.
Vlatko je bio veliki vojvoda iz utjecajne kuće Kosača, čovjek od najvećeg povjerenja kralja Tvrtka I. i vojskovođa koji je ubilježio prvu veliku pobjedu nad Turcima kod Bileće, 27. kolovoza 1388. godine, prije nego što je preminuo 1392.
Kao nijemi svjedok tog vremena, neposredno uz same grobove i danas stoji takozvani Grčki bunar, u narodu poznat kao Neveš voda, zaokružujući ovu jedinstvenu povijesnu cjelinu.
(www.jabuka.tv)














Ljiljani i krizevi nisu nekada slozno zivjeli vec su bili skoro jedno te isto, krscanski simboli kako tada tako i danas.
Bravo za komentar ,upravo tako To je bio jedsn simbol krscanstva
“Bio” – kljucna rijec. Danas je simbol armije bih.
Sta hocete da kazete vi na jabuka info ,da su ljiljani bili necije drugo obiljezjev? Cuj nekada zajedno bili ?Ljiljani su krscanski simboli,o cemu pisete ?
Nazalost muslimani su mi ogadili ljiljane Najzalije mi je jer je to bio simbol Svetog Ante ,a sad ih ne mogu vidjeti ni nacrtane ,zato sto su ih muslimani okrvavili u ratu .
prkose i opstat će !
Nece ubijali ste narod u BIH pod zastavom ljiljana I to ce vas obiljeziti kroz generacije Gori ste od turaka kad su vladali u doba osmanlija i muslimani u BiH ce biti upamceni po tome
Simbol krščanstva je riba
Za Josipa ,teško si razočarenje mislio sam da barataš sa osnovnim stvarima iz naše povijesti ,križevi i ljiljani su naši Katolički, Hrvatski ,možda ti je gazda sugerirao ovo što se potpisuješ ,jadno neuko za ok 👍 momka,možda se ispraviš ili si luzer
Križ je poganski simbol, Isus nije koristio Križ niti je ukopan pod Križem, a ni Marija, nitko od njih
Jedna si jedina !
Mogu samo pjeniti oni koji pokušavaju razbiti Bosnu i Hercegovinu.
Pa razbijena je napola ,sta se pravis blesav
Simbol muslimana je kama sablja kolac feređa ostalo svojataju oni nemaju svoj indetiteta oni su potomci Muhameda pedofila silovatelj male Aiše od pet godina
Marija je nosila feredju (frumka), udala sa 10g za Josipa 90g, spavala sa Pantherom i rodila mu sina u 11g Talmud, Yashua Ben Pantera) 🤣
Treći stiže…a onda ćemo od gladnih poturica oteti i ljiljane i smilje…
Koliko se trude mediji da spoje nespojivo.
Ljiljan je naš kršćanski koji su preotele Balije.
Samo nema niko kuda da to kaže javno,jer političari iz HDZ a su pizde i plaćenici.
Pravi Hrvatski domoljub štuje staroslavenske bogove a ne ove druge koji su nam kasnije nametnuti sa Bliskog Istoka