Potrošnja anksiolitika i antidepresiva u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina stalno je u porastu. Tako je samo u prošloj godini na bh. tržištu prometovano anksiolitika u vrijednosti od 9.421.416 KM, podaci su Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
To je otprilike za 800 tisuća KM više u odnosu na 2015. godinu, piše Faktor.
Samo na lijek bromazepam, popularni Lexilium, u 2016. godini potrošeno je ukupno 5.265.819 KM. Još jedan često korišteni anksiolitik, alprazolam (Xanax, Ksalol), prodan je u vrijednosti od 1.374.517 maraka, dok je na diazepam (Apaurin) za 12 mjeseci potrošeno oko 1,3 milijuna KM.
Lijekovi koji se koriste za različite bolesti i pomerećaje živčanog sustava treća su najprodavanija grupa lijekova na tržištu u Bosni i Hercegovini.
Iako je otprije nekoliko godina zaživjela praksa da se ovakvi lijekovi u ljekarnama ne mogu kupovati bez recepta – što ranije nije bio slučaj – to nije umanjilo njihovu prodaju, naprotiv.
A osim lijekova za smirenje, građani često kupuju i antidepresive, na koje je prošle godine potrošeno ukupno 10.043.243 maraka, milijun maraka više u odnosu na prethodnu godinu.
Među antidepresivima najčešće propisivani su paroksetin (uglavnom se prodaje pod nazivom Seroxat), na koji se godišnje troši oko dva i pol milijuna maraka. Otprilike isti iznos potroši se i na antidepresiv sertralin, koji je prošle godine prometovan u ukupnoj vrijednosti 2.439.862 KM.
Zanimljivo je da posljednjih godina građani BiH pokušavaju sve više “smiriti živce” i s tradicionalnim, biljnim lijekovima, među kojima se najčešće koriste valerijana, matičnjak, pasiflora…
Na suhi ekstrakt lista matičnjaka, ekstrakt korijena odoljena i lista pitome metvice bh. građani su za godinu potrošili ukupno 526.302 maraka, što predstavlja oko 0,1 posto ukupnog prometa lijekova u BiH.
Samoliječenje i samostalno doziranje anksiolitika vrlo lako može preći u ovisnost, upozoravaju psihijatri.
– Donedavno, dok inspekcije nisu pooštrile propise tražeći ljekarnama recepte za medikamente, pa i ovaj, Lexilium bi se nalazio u torbicama, ladicama, džepovima radnih ljudi i građana, umirovljenika, zaboravljenih od društva na birou, no i studenata.
Dok se radi o dozi 1,5 mg po potrebi (dakle ne svaki dan, čak ne niti svaki tjedan) situacija, stanje, nisu za zabrinuti se. No, kada se počne samostalno dozirati 3 mg i kad to pređe u gotovo svaki dan, bilo da se radi o jednoj tableti ili dvije krajnje je vrijeme da se konzultirate s psihijatrom jer u većim dozama,ova kemikalija može vas uvesti u stanje ovisnosti, – piše na svom blogu ugledna sarajevska psihijatrica Aneta Sandić.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko pet posto stanovništva u Bosni i Hercegovini boluje od depresije, a posebno je zabrinjavajuće da je isti postotak oboljelih i u najmlađoj populaciji, među djecom i tinejdžerima.
(www.jabuka.tv)
