Grabar-Kitarović nakon sastanka u Mađarskoj: “Jednom kad narušite odnose teže ih je popraviti nego narušiti”

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nalazi se u posjetu Mađarskoj gdje, između ostaloga želi razjasniti situaciju nakon što je Budimpešta prošli tjedan uskratila Zagrebu potporu za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Nakon sastanka s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom predsjednica je izjavila da odluka Mađarske nije vezana uz slovensku odluku zbog arbitraže, već je riječ o zaštiti mađarskih poslovnih interesa jer OECD nije politička, nego ekonomska organizacija.

Predsjednica tvrdi da Mađarska ne želi ucjenjivati Hrvatsku.

‘Mađarska je nezadovoljna načinom na koji se do sada postupalo u slučaju INA-MOL i u posljednje vrijeme napravljeni su pomaci i dogovorili smo se da ćemo nastaviti razgovore kako bi se riješila otvorena pitanja. Što se tiče blokade, sva uvjerenja od strane premijera i predsjednika idu u tome da nije riječ o ucjenama, nego o zaštiti investicijske klime”, kazala je hrvatska predsjednica, javlja N1.

Predsjednica je kazala da će se razgovori nastaviti, a ona će detalje prenijeti hrvatskom predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Kazala je da joj je i iznimno stalo da se olakša komunikacija između Zagreba i Budimpešte u duhu međusobnog pomirenja.

Upitana za komentar o hrvatskoj vanjskoj politici, Grabar Kitarović je rekla da ne bi rekla da je problem u vanjskoj politici Hrvatske.

“Posljednjih nekoliko godina došlo je do zategnutih odnosa, ali nova Vlada radi na tome da se oni poprave, ali jednom kad narušite odnose teže ih je popraviti nego narušiti’, kazala je predsjednica.

Tijekom jednodnevnog radnog posjeta Budimpešti koji je započela susretom s premijerom Viktorom Orbanom u mađarskom parlamentu, a sastat će se i s predsjednikom Janosom Aderom, Grabar-Kitarović je pokušala dobiti objašnjenje za mađarsku blokadu, nakon što se i Slovenija prije nje izjasnila da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo jer Zagreb ne želi provesti kompromitiranu arbitražnu odluku o hrvatsko-slovenskoj granici.

‘U utorak sam u Mađarskoj i razgovarat ću s premijerom (Viktorom) Orbanom i predsjednikom (Janosom) Aderom. Nadam se da ću dobiti dodatna objašnjenja i da ćemo otpočeti razgovor kako to deblokirati’, najavila je ranije predsjednica, rekavši da je neugodno iznenađena stajalištem Mađarske.

Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak da Budimpešta neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u zbog odnosa službenog Zagreba prema MOL-u i predsjedniku uprave te kompanije Zsoltu Hernadiju.

Spor između Hrvatske koja ima 44 posto dionica INA-e i strateškog partnera MOL-a koji ih ima 49 posto uz upravljačka prava već dulje vrijeme zasjenjuje odnose Zagreba i Budimpešte, unatoč izjavama s obje strane kako to pitanje ne bi trebalo trovati međusobnu suradnju i dobrosusjedske odnose i da bi ga trebalo rješavati dijalogom, kao i da je ono previše ispolitizirano što nije dobro za rješavanje problema.

Hrvatska je o svojoj namjeri da se pridruži OECD-u, organizaciji koja ima 35 država, gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta, uputila pismo početkom godine, nakon što je premijer Andrej Plenković tijekom posjeta Davosu u siječnju razgovarao s glavnim tajnikom Joseom Angelom Gurriom.

Premijer Plenković tada je naglasio da je članstvo u OECD-u važno za Hrvatsku jer bi ta međunarodna organizacija, u kojoj Hrvatska još nije članica, dala konačni legitimitet zemlji na više područja što bi bi bilo posebice korisno u privlačenju stranih investitora.

Novu diplomatsku ofenzivu mađarska strana nije pokrenula samo protiv Hrvatske već i protiv Rumunjske kojoj je također uskratila potporu za OECD prošli tjedan na sjednici Vijeća OECD-a u Parizu, zbog zatvaranja srednje katoličke škole u Targu Muresu (Marosvasarhely) koju pohađaju uglavnom mađarska djeca.

Osim na slovenskoj strani, očito je da se i na mađarskoj strani razmišlja da bi se pritiscima ili eventualno ucjenama rješavala bilateralna pitanja, komentirao je u ponedjeljak predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Osim razgovora s Aderom i Orbanom, predsjednica će posjetiti i Dunavsku komisiju koja se smatra jednom od najstarijih međuvladinih međunarodnih organizacija na svijetu. Na čelu Dunavske komisije kao njezin predsjednik je trenutno veleposlanik Gordan Grlić-Radman a glavni direktor njezina Tajništva je kapetan Petar Margić.

Na Korvinovu sveučilištu hrvatska će predsjednica primiti počasni doktorat te predavati na temu ‘Snažnija Srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti’.

(Hina)

5 komentara

  • Mađarska vlast može svima biti uzor otpora prema Briselskim kriminalcima. Svaka zemlja bi trebala poput Mađarske braniti svoju ekonomiju, svoje granice, svoju kulturu, svoju hranu (non-GMO) i biti čvrstog stava kada je riječ o nacionalnim interesima. A ukoliko bude sve po planu – raspisati će i oni svoj referendum za izlazak iz marksističke unije, te u konačnici osigurati monetarnu neovisnost. Želim im mnogo sreće, jer pameti i hrabrosti imaju na pretek! Bog ih blagoslovio!

  • Tako je! Sad nasi trce po Budimu i Pesti, umisto da su cuvali svoje a ne prodavali, sad moljakaju!! Oce li madjarima ikad ista tribat od Hrvacke! Upamti pa vrati! Oba je tribala poslati ” pismo zafale” a ne odma tamo! Sutra ce u Italy, pa dalje i dalje! A niko neda dzaba!!!

  • Račan započeo a Sanader nastavio i napravili štetu veliku.Teka se sad vidi kolika je to šteta.SDP i HDZ zajedno protiv RH.

  • Netko konačno Hrvatima mora sasuti bolnu istinu u lice u svezi prodaje Ine , mađarskom Mol-u.O čemu se tu ,dakle,radi.Mađari su godinama kupovali dionice od države(njenog udijela u Ini) i dobar dio dionica kupljen je od tzv malih dioničara Ine, dakle, radnika koji su bili dugogodišnji radnici u Ini i kao takvi dobili su po nekoliko desetina ili više, dionica tvrtke u kojoj su radili.
    Da skratim(nam srbizam oppa), što se daljnje dogodilo. Mađari su tako kupovajuči dogurali do 46 posto dionica, nikako dalnjenisu mogli kupiti više nijedan paket makar manji od tzv malih dioničara.
    Dakle, tih 46 % nikako im nije moglo biti dovoljno kako bi imali većinski paket dionica i bili onaj odlučujuči čimbenik ,koji bi donosio odluke od kapitalne važnosti jer bi iako minimalni večinski vlasnici, imali pravo na upravljačku strukturu i tako bi mogli donositi ključne odluke, gotovo kao da su stopostotni vlasnici. Samo naivci su mogli povjerovati da će Mađari raditi u korist hrvatskih radnika i Ine a na vlastitu štetu. Opet, ću skratiti, jer ovako nabrajajuči ,mogao bih završiti tek do večeri. Mađari, shvačajući da nemaju većinski paket , nanjušili su dobru priliku U dionicama i dioničarima lokalne i malo šire Hvidre.
    Hvidra na čelu sa Đakićem i skupinom isto tako pohlepnih vođa podružnica imali su u INi ukupno oko 6 posto dionica ,koje im je poklonila Hrvatska država. Daklem, elem, kad su im Mađari ponudili dobru cijenu za samo tri ili četiri posto dionica , s kojima bi postali večinski vlasnici Ine, ovi muljatori iz Hvidre(čast malim običnim ljudima, ratnicima i stradalnicima)su jedva dočekali i prodali im udio od tri ili četiri posto s kojima su Mađari dobili 49 posto dionica plus jednu tzv .zlatnu , koja je bila presudna i koja je odlučivala o stvarnom vlasniku Ine i onom tko će ubuduće imati većinski paket i pravo da donosi ključne i strateške odluke o budučnosti Ine. Tako su Mađari zahvaljujuči Đakiću iz Hvidre i uskom krugu ljudi koji su oko njega a gledaju samo svoje pojedinačne i uske (financijske)interese postali stvarni vlasnici Ine i sudbine hrvatskih rafinerija kao i radnika koji u njima rade.
    Nisam nikada bio ljubitelj Jace Kosor, nikad mi se nije sviđala ni ona ni način na koji je kao predsjednica vlade vodila gospodarsku politiku ali joj ipak moram priznati da je bila u pravu kada je rekla da Mađari bez Hvidre i Đakića kao lokalnog šerifa, ne bi imali večinski paket dionica. Ona kaže;mi iz vlade znali smo da je jedino Hvidra ta koja može prodajom ili neprodajom svojih 4-5 posto dionica ,odlučiti o stvarnom vlasništvu nad Inom.
    Zašto se od hrvatskog naroda gotovo krije ta istina o Ini i samo se u rijetkim medijima može pročitati nešto o tom poslu. Ti gladni i pohlepni ljudi iz Hvidre su debelo napaltili svoje ratne dane i skupina njih vođa ima debelu korist, ddok večina malih umirovljenih invalida ili vojnika, više manje nema nikakvu korist od tog. Oni su ti koji su zbog vlastita interesa gurnuli Inu ,mAĐARIMA U RUKE.
    i DA ZLO NE BI OSTALO SAMO NA TOM, kada se početkom godine premijer Plenkovićoglasio u svezi prodaje (možebitne)HEP-a i ponovnim zaduženjem i novcem od prodaje HEP-a ,ponovo vratio Inu u hrvatske ruke, vjerovali ili ne , opet se javio pohlepni Đakić i vjerovali ili ne opet u ime Hvidre a zapravo u svoje ime i ime uske šačice muljatora i gladnika zatražio da on i njegovi opet dobiju dio dionica od prodaje HEP-a.
    Taj čovjek nema ni obraza ni čast, postavlja se pitanje gdje mu je kraj pohlepi i koliko bi on i uska interena skupina oko njega trebala jošdionica svake značajnije hrv.tvrtke koja se prodaje. Postoji li kraja njihovoj želji za bogaćenjem na račun stradalnika Domovinskog rata, koji uglavnom od tog mešetarenja nemaju gotovo nikakve korist.
    Fred Matić mi se nije sviđao kao ministar za stradalnikeu hrv.vladi ,ali je rekao jednu veliku istinu. Postoji skupina od njih 10-15 koji su čista interesna skupina i uvijek žele svoj dio u konkretnom novcu od svake prodaje. Ne zanima ih ništa osim opipljivog novca, bilo u dionicama , bilo u gotovini. Takvim ljudima koji sramote časno ime Hvidre treba jednom konačno reći dosta .
    Niste se vi prplatili na hrvatstvo koje vam je samo izlika za grabež bilo čeg-

  • Za ” macak miko” ti si MACOR MIKO!! Vec sam ti pisala, pisi o takim stvarima, sto vise! Pisi knjigu!Uvik je nekom u interesu znati istinu!

Komentiraj: