Divlje deponije, neovlaštena su mjesta za odlaganje otpada i ekološki problem koji zahtjeva sustavna rješenja kako bi im se stalo u kraj, a Županija Zapadnohercegovačka nije iznimka.
Na području Županije Zapadnohercegovačke ukupan broj registriranih divljih odlagališta otpada je 318, od čega je 282 nesaniranih i 36 saniranih, potvrđeno je za Jabuka.tv iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i upravljanja okolišem ŽZH.
Registar divljih deponija dostupan je na službenim stranicama Ministarstva, a građanima je omogućeno da prijave odlagalište u svojoj općini/gradu sukladno čemu se taj podatak redovno ažurira. Interaktivna mapa jedan je od načina evidentiranja deponija koje ozbiljnu ugrožavaju okoliš, a mogu imati i dugoročne posljedice na zdravlje ljudi, jer toksini iz takvih odlagališta mogu putovati vodenim tokovima i širiti se u prirodu.
Upravo je analiza Centara Civilnih Inicijativa (CCI) iz 2019. godine pokazala kako divlja odlagališta predstavljaju zdravstvenu prijetnju za ljude, odnosno stanovništvo koje živi blizu takvih lokacija. Zabrinjavajući rezultati njihovog istraživanja pokazali su kako neke od deponija zagađuju tlo otrovnim teškim metalima.
Što se po pitanju divljih deponija radi u ŽZH?
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i upravljanja okolišem ŽZH u 2023. godini je s ciljem uklanjanja divljih deponija raspisalo Javni poziv u iznosu od 70.000 KM kojim je sufinancirano 13 mjesnih zajednica/udruga. Iz navedenog ministarstva podsjećaju kako je u razdoblju 2021.-2022. godina sufinancirano 12 projekata uklanjanja divljih deponija, što dovodi do zaključka kako je u dvogodišnjem razdoblju sufinancirano 25 sanacijskih aktivnosti na prostoru ŽZH.
Inače, prema “Planu upravljanja otpadom Županije Zapadnohercegovačke 2021. – 2031.” , dokumentu koji daje pregled trenutnog stanja upravljanja otpadom u ŽZH, problematiku ovoga područja, ali i smjernice za rješavanje, predviđa se da će se količina generiranog otpada povećati za 22 posto. Stoga je nužno usmjeriti pozornost na prevenciju nastanka otpada, njegovu ponovnu upotrebu i reciklažu, što značajno ovisi o svijesti građana.
Iz Ministarstva su nam kazali kako je od 21 mjere i aktivnosti definiranim navedenim Planom, 8 aktivnosti provedeno ili se kontinuirano provodi na području Županije Zapadnohercegovačke.
Među tim aktivnostima su kampanje podizanja javne svijesti, nužnost reciklaže, smanjenje i prevencija nastanka otpada, kao i izrada i ažuriranje registra divljih deponija i uklanjanje navedenih deponija. Vrijedi navesti da su našem Ministarstvu kao aplikantu na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša FBiH za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2023.godinu, odobrena sredstva za Studiju “Prikupljanje, obrada i zbrinjavanje biootpada na prostoru Županije Zapadnohercegovačke” koja je kao aktivnost definirana Planom upravljanja otpadom ŽZH.
Bitna sinergija svih razina vlasti
Ono na čemu ovo Ministarstvo planira raditi u budućem razdoblju, a sukladno prostornim planovima gradova i općina, jesu poticaji za izgradnju deponija inertnog otpada. Institucionalno i kadrovsko jačanje, te kontinuirana edukacija organa državne uprave nadležnih za poslove upravljanja otpadom su bitna karika uspostave kvalitetne uprave i odnosa prema okolišu i stanovnicima naše Županije. Za ispunjenje ove aktivnosti koja je navedena Planom upravljanja otpadom Županije Zapadnohercegovačke 2021.-2031 bitna je sinergija svih razina vlasti, stoji u odgovoru na naš upit.
Upravo federalno ministarstvo okoliša i turizma na čijem je čelu Nasiha Pozder, veliki naglasak stavlja na rješavanje ovog gorućeg problema, pa je tako ove godine za divlja odlagališta u proračunu izdvojeno 500.000 KM. Moramo se brinuti o našim zaštićenim područjima, pomoći njihovo održavanje i podržavati dobre projekte. Na tome se vidi koliko smo ozbiljni u zaštiti naše okoline i našoj spremnosti da se uhvatimo u koštac s ozbiljnim izazovima kakve nam predstavljaju brojne divlje deponije širom Federacije, kazala je Pozder ranije.
Sukladno tome, prije par mjeseci Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša ŽZH potpisalo je ugovor za sanaciju i uklanjanje odlagališta otpada u vrijednosti od 71.259 KM, kojim je, kako nam je pojašnjeno, do kraja godine planirano odabrati najpovoljnijeg ponuđača za aktivnost sanacije i uklanjanja šest divljih odlagališta koje se nalaze na prostoru gradova Široki Brijeg i Ljubuški te na prostoru općine Posušje. Na naš upit koja općina/grad prednjači u implementaciji projekata, iz resornog ministarstva su nam kazali kako ne mogu izdvojiti nijedan, jer su “svi dali veliki doprinos u mapiranju divljeg odlagališta, kao i u definiranju i opisu lokacije koju treba sanirati.”
Široki Brijeg: Počinje druga faza radova na reciklažnom centru, evo kada će biti “u pogonu”
Što se tiče lokalne razine, odnosno samog prikupljanja i odvoza otpada u ŽZH, u Širokom Brijegu i Posušju navedeno vrše javna komunalna poduzeća, a u Ljubuškom i Grudama privatna kompanija. Dosadašnja praksa odlaganja otpada nalaže da Gradovi Široki Brijeg i Ljubuški, te općina Grude izdvajaju značajna sredstva za odvoz i deponiranje otpada u regionalnim deponijima za upravljanje otpadom u Zenici. Općina Posušje pak ima lokalnu deponiju na prostoru općine za koju je napravljen plan sanacije.
Uspostava regionalnog centra neekonomična
Cilj našeg Ministarstva jest uspostava regionalnog koncepta upravljanja otpadom kako bi se otpad s prostora naše Županije odlagao na najbližim regionalnim centrima za upravljanje otpadom, te paralelno s tim, zatvaranje lokalnih deponija. Uspostava vlastitog regionalnog centa za prostor isključivo Županije Zaopadnohercegovačke je, sukladno broju stanovnika, neekonomičan pa je dugoročni plan priključenje nekim od postojećih ili možebitnih novouspostavljenih regionalnih centara za upravljanje otpadom, rekli su za Jabuka.tv iz resornog ministarstva.
Nekakvu nadu budi činjenica kako je u Širokom Brijegu trenutno u procesu izgradnja reciklažnog centra s pretovarnom stanicom u industrijskoj zoni Trn. Kako nam je ranije potvrdio ravnatelj JKP Čistoća Zoran Slišković, ovaj centar bi svoja vrata trebao otvoriti početkom 2026. godine, a u završnu fazu, odnosno njegovo opremanje uključit će se i resorno ministarstvo. Centar predstavlja značajan korak prema održivom upravljanju otpadom, jer će omogućiti lakšu distribuciju i obradu otpada, čime se smanjuje potreba za daljnjim odlaganjem na deponije.
Široki Brijeg: Počinje druga faza radova na reciklažnom centru, evo kada će biti “u pogonu”
Konačno kazne za divlje deponije
Područje divljih deponija, inače, regulirano je Zakonom o zaštiti okoliša ŽZH koji jasno navodi kako “svaka osoba ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao temeljno ustavno pravo”.
Kada govorimo o sankcioniranju/kažnjavanju za nelegalno odlaganje otpada, u Federaciji je ono, izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpada, omogućeno tek od rujna ove godine… Ove izmjene i dopune Zakona preciziraju novčane kazne za neodgovorno odlaganje otpada, posebno za specifične i opasne vrste otpada (gume, ulje i baterije), što do tada nije bilo prepoznato u zakonodavstvu, ali i pojačan inspekcijski nadzor.
U Zakonu piše kako inspekcijski nadzor vrše federalno i županijsko ministarstvo, putem inspektora zaštite okoliša, ali kako neslužbeno doznaje Jabuka.tv, Uprava za inspekcijske poslove ŽZH nema zaposlenog inspektora zaštite okoliša…
Međutim, važno je napomenuti da unatoč svim zakonima i pravilnicima, svijest o okolišu u kojem se nalazimo, polazi od pojedinca. Stoga se vraćamo na početak: divlje deponije ekološki su problem koji zahtjeva sustavna rješenja. Svijest o okolišu, odgovornost prema zajednici i svakodnevno usmjeravanje ka smanjenju otpada ključni su za rješavanje ovog problema. A ne bi bilo loše imati inspektora koji će kažnjavati ono što je, nakon dugog čekanja, napokon zakonski prepoznato – možda tada neće biti potrebno čekati još godinama da se broj divljih deponija smanji (riječ nestane je previše optimistična).
(www.jabuka.tv | Foto: Grad Ljubuški/Arhiva)
Nikako, zagađenjem naše okoline uzrokujemo i razne teške bolesti, ali dok se shvati…
Smo vi branite najodgovornije, za jedan ručak.
Kad se počne kažnjavati oni koji bacaju smeće u tuđa dvorišta,njive,i priko zida svog između kuća uz put u rijeku.. onda će se prestati bacati a sve dotle pišite i sastančite a smeće i otpadne vode nek nas truju na svakom koraku.
Nikako se ne bori jer baca smeće di god tko hoće i nitko to ne kažnjavati ako netko i prijavi one što bacaju oslobode ih .
A di se goni ovo smeće, što ga komunalno skuplja?
Kamo Široki odlaže prikupljeni otpad?
16.40,
Baš ,di goni Komunalno smeće.
Svatko može kako hoće jer nije zakonski da moraš plaćati odvoz smeca ,kod nas pola sela ne plaća niti im odvoze ali zato 100 m od kuća deponije i smrad..treba uvesti zakonom da se mora pretplati i hvatati ove sto bace oko puta ….
A tko kaže da se ne mora plaćati odvoz smeća pitaj ćelavog gangstera direktora Čistoće kako dugove ućerava preko sudova i za kuće koju nisu useljene!!!
za: Anonimno 17:50:
Pa što se buniš majmune? Zar nije normalno da moraš plaćati odvoz smeće: Ti, on, je mi, vi, oni itd. Probaj otići negdje vani pa rći da nećeš plaćati odvoz smeća.
Međede prvo pročitaj što sam napisao pa onda i ćaću koji te je napravio nepismena nazovi majmunom!
17.50,
Nije istina da se smeće naplaćuje za neuseljene kuće..A ti onda se odjavi na toj kući i kuć. broju i svim institucijama kojim trebaš,jer očito radiš i živiš vani.
I to nećeš uraditi radi zdravstvenog i drugih beneficija.
A ti si izgleda dalekovidan pa znaš sve ili si u talu sa ćelavim gangsterom!
Dabogda se otrovali oni koji bacaju smece gdje god stignu
U posusju mz batin put od gluvica do pilane vodovod dotra stotine auta otpadnog materijala i stvorio divlju deponiju umjesto da navedeno poravnaju predsjednika mz nebriga vodovod nebriga mjestani sami stavili rampu i sad se pitamo do koga je ŽALOSNO
Feal je največi zagađivač na prostoru cjele Hercegovine, dok to naivni briježani shvate a i oni malo šire, dosta će ih završiti dva metra pod zemljom, puno ranije nego što bi po godinama života trebali.To zlo ubija ljude u krugu četrdeset kilometara!
Siguran sam da je u zadnjih deset i više godina barem stotinu ljudi umrlo od posljedica fealovog iživljavanja nad prirodom , okolišem i napose ljudima..
Bilo preko kancorogenih bolesti, tumora ili raka, srčanih i moždanih iznenadnih udara, mnoštva autoimunih bolesti i slično..Koliko ih se nosi s posljedicama bolesti za koje i znaju i još više ne znaju-samo Bog zna..
Nisu Švabe glupe, oni onakve pogone mogu napraviti u svojoj Švabiji za dvadesetak ili pedeset milijuna maraka ili eura,svejedno ali oni vrlo dobro znaju kakva je to i koliko je to štetna industrija po ljude i okoliš i znaju da bi se suočili s tužbama koji bi ih natjerale u stečaj i zato su rekli-kad već imamo budale , glupane i pohlepne i gladne moćnike u BiH, ZAŠTO IM NE BI SMO DALI PROIZVODNJU PRLJAVE INDUSTRIJE, I NAMA I NJIMA-VLASNICIMA PROFIT, ostalima bolešćurine i smrt..
Nešto slično, ta europska globalistička i nezasitna šaka jada i pohlepne ljudske bijede u sporeuzi s domaćim političkim lešinarima od političara koji nam vladaju desetljećima -namjeravaju u Šujici ili Kupresu.
Naime, iz medija smo saznali da na području Kupresa ili Šujice namjeravaju praviti veliko tvorničko postrojenje za proizvodnju magnezija koji je ključna sirovina za proizvodnju aluminijskih trupaca..U čemu je kvaka-pa ta proizvodnja je ugašena u cjeloj zapadnoj Europi prije više od dvadeset i pet godina jer je toliko opasna da nikom ne pada U ZAPADNOJ Europi nanovo OTVARATI TE POGONE ..Ali zato će moći mirne duše u Hercegovinu dovući to zlo pod izlikom ulaganja u nerazvijene općine Bosne i Hercegovine..Što nam rade ovi bjednici od političara nije za javnosti.
Dobro reče jedan naš (poznat)svećenik prije petnaestak godina za stanje duha i tijela ovog našeg naroda u Hercegovini-citirat ću ga:kad bi ljudi znali što im ovdašnji političari rade iza leđa ne bi ih gonili po sudovima nego bi ih dotukli vilama i motikama ..
Eto, to se upravo i sada radi u Kupresu ili Šujici..
Ono što je u cjeloj zapadnoj Europi zabranjeno bit će blagoslovljeno u našoj Hercegovini pod izlikom industrijskog ulaganja u nerazvijene..Mi i Rumunjska smo postali otpadno proizvodno središte opasnih i toksičnih industrijskih postrojenja koja su u normalnim i modernim državama poodavno strogo zabranjeni.
Tako je
samo po džepu nema druge
Po hitnom postupku kaznit sve one sto neplacaju smece i nisu prijavljeni za odvoz pace puno manje bit divlji odlagalista sve stose baca po prirodi tosu neplatise.
Prvo moramo doseći civilizacijski nivo da svi shvatimo,kako je to stvar kulture .
Trideset godina nisu u stanju napraviti preradu otpada. Pa se pitamo otkud ovolike bolesti.
Feal je beogradska priča i već na samo o početku to je zlo.
A dalje da ne spominjemo otrov koji se izbacuje u Ugrovaču
19.53,
Ako je beogradska priča šta će kod nas?
Kamere skrivene di god je moguce. A zalosno je koja je to civilizacijska razina, koja je to nekultura i neodgoj. Odvratno.
U posusju nebi za 10 godina očistiti .a da ne govorimo o otvorenim jamama di se ruda vodila a kanalizacije da se i ne govori
Ma lako je za ovo sitno smeće ,opasnost su one prljave industrije koje su protjerane iz Europe, a kod naših političara dočekane objeručke. I još se hvala kako su oni zaslužni za ta ulaganja! Da, ulaganja koja vode i vas kupljeni politički lopovi, a i sve nas u smrt. prije rata nam u planini zakopali radioaktivni otpad iz nuklearke “Vinča”, a netko iz općine još dobio lovu za to. Za vrijeme rata, bacili u naša hercegovačka i propusna brda i kamenjare stotine tisuća tona osiromašenog urana, a o otrovima iz Feala da i ne govorimo. S juga Aluminij, a ovdje industrijska otrovna zona, Feal, osiromašeni uran, sad to u Šuici, a priča se da se na visokoj Glavici zakopava radioaktivni otpad iz Krškog! Ima li ijedna obitelj u ZŽH da nema umrlog od raka???Gdje ste mecinski djelatnici?Zašto netko ne napravi anketu i znanstveni rad na tu temu??ne smije, ne bi mu dali političari! Pa glupi političari i gospodarstvenici, zar ne vidite da i vi umirete, a sad će i vaša djeca! Zar ne želite njima čist zrak, vodu, hranu…? Ovako nas okružili otrovima, a onda nas još zaprašuju svim vrstama otrova i teških metala iz zraka svakodnevno i svi šutimo, a sluge političara nas uvjeravaju da su to putnički zrakoplovi. Ljudi moji, probudite se! Ako ne radi sebe, onda radi svoje nevine dječice i unučadi i njihove budućnosti!
19.53,
Na kojoj planini je zakopan radioaktivnim otpad,Bože sačuvaj ta nije ovo nabrojano istina?
Nešto se sigurno događa, nije normalno da je ovoliko ljudi bolesno i umiru mahom mladi, naravno da je problem svaki papirić bačen u prirodu i na tome se treba poraditi, prvo kućni odgoj, al šta to sve vrijedi ako će ovi moćnici i firmaši zasipati nas otrovima zato jer im se može…
Posusko polje zimi kad popliva dođu patke guske i isti dan odu a prije rata po cjelu zimu u polju izgleda da nesto nestima a sijeno koje se ukosi krave nece da jedu
Ovo je pr0obem koji je lako rješiv. Dakle: Svi moramo plaćati odvoz smeća. Tko neće, neka plati kaznu. Kad opet neće – dvostruka kazna. Nadalje: Tko se uhvati da u prirodi ostavlja ili baca smće, treba ga žestoko ribnuti po džepu. U nas samo kazne donos rezultat. Zato: Kažnjavajte ove idiote što prljaju prirodu i svima prave štetu: Bez izuzetaka i bilo kakvih oprosta. Osobito treba kažnjavati ove što iz gospodarskih objkata izbacuju razni otpad i otrov. Osim kazna, nema drugog rješnja. Tko izmisli drugo FIKASNO rješnje, odmah ga predložiti za Nobelovu nagradu.
20.17,
Samo kaznit velikom kaznom za razbacivanje smeća u rijeku,kraj puta,tuđe imanje i dvorišta a zagađivačima otpadnim vodama,zatvoriti firme dok to ne riješe.
Pa gdje je ta inspekcija i zašto primaju plaću ?
U nas su inspekcije za qurac. Ne rade ništa, samo deru dobre plaće. Treba odmah dati otkaze svim tim “inspektorima” – neradnicima koji vode politiku nezamjeranja.
Sve počima od kućnog odgoja , kad se djeci kaže ponesi bočicu od vode kući i papirić od slatkiša ne bacati po putu djete će poslušati kad mu se pojasni zašto . Ali ko to ima vremena za djecu žalosno ali je istina
Sankcije
Kazne
Smijurija
Deponije ne postoje
Bravo! Gdje Široki odlaže prikupljeni otpad? Zar nitko nema odgovor na ovo pitanje?
Redakcija portala Jabuka.info, imate li vi odgovor? Smijete li ga potražiti ?
za 18:37;
Što će oni napraviti? Ne vode računa ni o smeću, ni o vodama, ni o higijeni. Sto godina prave prečistač i pravit će da još sto godina. Nesposobnjakovići!
Kako se riješiti smeca?
Podes kmisi bacis u tudu Ogradu, pokajes se i fertig,,
Tako je Martine s Krtina.I Krtine su neprepoznatljivi posječeeno i devastirano i privatno i državno.
U nas su inspekcije za qurac. Ne rade ništa, samo deru dobre plaće. Treba odmah dati otkaze svim tim “inspektorima” – neradnicima koji vode politiku nezamjeranja. Prekršitelje treba ribnuti po džepu. Ne neku siću, nego za bacanje jedne vrećice s otpadom roknuti seljačinu iznosom prosječne plaće. U ponovljenom slučaju pet plaća. Jamčim da takav više neće bacaci smeće u prirodu. Još kenjčini oduzeti vozilo kojim je dovezao smeće u prirodu. Za privredne objekte (na primjer Feal, TT Kabeli, autoservisi, betonare, itd, itd) kazne ne manje od 5.000 eura i tako dalje, Odgovorne osobe iz tih tvrtki, roknuti s 3 – 4 tisuće maraka.