Gore je nego što se mislilo: Led na Antarktiku nestaje 6 puta brže nego u osamdesetim godinama

U novije vrijeme Antarktik godišnje ostaje bez 252 milijarde metričkih tona leda. A to nije jedina loša vijest: čini se da se ubrzano počela topiti i dosad čvrsta, istočna strana ledenog kontinenta. To znači da će se razina mora drastično povećavati

Antarktik ostaje leda i taj se proces sve više ubrzava, a povišena razina mora prijeti obalama širom svijeta, otkriva najnovija studija, objavljena u ponedjeljak u Zborniku radova američke Nacionalne akademije znanosti, prenosi Tportal.hr.

Studija otkriva da Antarktik sve brže ostaje bez leda. Brojke su alarmantne: između 1979. i 1990. prosječna stopa gubitka leda iznosila je 40 milijardi metričkih tona godišnje. Ta je količina u posljednjem desetljeću skočila na čak 252 milijarde metričkih tona godišnje.

Lošim vijestima tu nije kraj. Studija glaciologa s Kalifornijskog sveučilišta u Irvineu i nizozemskih kolega sa sveučilišta u Utrechtu sadržava zabrinjavajući zaključak da i istočni dio Antarktika gubi svoju masu i to još od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Sve toplija mora tope glečere

Prethodne studije smatrale su da je taj dio kontinenta stabilan ili barem da gubici leda nisu veliki.

Sve toplije vodene mase koje okružuju Antarktik tope ledene sante. A one djeluju kao zatvorena vrata koja zadržavaju ogromne količine leda u unutrašnjosti kontinenta.

Topla voda te ledene barijere topi odozdo, a nova studija otkrila je da su najugroženiji dijelovi Antaktika oni koji su izloženi utjecaju oceana.

Istraživači su do tih zaključaka došli analizom podataka iz raznih izvora, poput zračnih snimaka i satelitskih mjerenja koje je obavila NASA. Ispitano je čak 176 glečerskih bazena na 18 različitih područja.

Donedavno su se znanstvenici nadali kako bi veće količine napadalog snijega mogle nadoknaditi gubitak leda, no sad više nitko ne vjeruje u tu mogućnost.

Došao je i taj dan, brže no što se mislilo

Veliko je pitanje hoće li se nastaviti ubrzani proces nestajanja leda, što bi moglo dovesti do bržeg porasta razine mora, komentirao je za Axios Richard Alley, profesor geoznanosti na sveučilištu Penn State.

Nemamo odgovor na to pitanje, ali znamo da što više zagrijavamo okoliš, to će prije led reagirati.

Glaciolozi se sad moraju dogovoriti između sebe i usporediti nove podatke s onima iz prošlogodišnje studije koja je tvrdila da led na istoku Antarktika ne nestaje velikom brzinom, ostavljajući pritom mogućnost da bi se i to jednom moglo dogoditi. Taj je dan očito došao; i to puno brže no što se još jučer vjerovalo.

(www.jabuka.tv)


1 komentar

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.