Gimnazija u Širokom jedna od najboljih u BiH

ŠIROKI BRIJEG – Širokobriješka Gimnazija “Fra Dominik Mandić” jučer je proslavila svoj dan, odnosno 122 godine od kada je 1899. godine otvoren prvi razred tadašnje Franjevačke gimnazije. Također, ove godine se navršava 87 godina otkada je Alojzije Mišić, mostarsko-duvanjski biskup, položio temeljni kamen današnje zgrade Gimnazije.

Jedna od najboljih

Uz prigodnu svečanost koja je započela sjednicom Zbora profesora, posebno je važno spomenuti izložbu 30 starih fotografija Gimnazije, nakon čega je uslijedila i sveta misa u širokobriješkoj bazilici za sve profesore, učenike i njihove roditelje. Na svečanosti obilježavanja nazočan je bio i premijer ZHŽ-a Zdenko Ćosić, načelnik općine Miro Kraljević, kao i drugi dužnosnici u općini i županiji.
Ravnatelj gimnazije Miro Bošnjak je istaknuo kako ova gimnazija ima slavnu prošlost, a lijepo je znati kako je ova škola, gledano kroz nagrade koje su dobili na različitim natjecanjima, jedna od najboljih u BiH.
“Naša škola se posebno ponosi činjenicom da smo u više navrata bili pobjednici svehrvatskog natjecanja ‘Lijepom našom’”, istaknuo je Bošnjak napomenuvši da ove godine Gimnaziju pohađa 688 učenika u 24 odjela što je rekordan broj upisanih u povijesti Gimnazije. S obzirom na veliki odziv, a kako je malo prostora u Gimnaziji, Bošnjak se boji, kako kaže, hoće li uopće biti u mogućnosti primati buduće generacije učenika. Bošnjak nam je također kazao da u Gimnaziji trenutačno predaju 63 profesora, čiji je prosjek starosti 51 godina.
Početak ove školske godine obilježila je vrijedna donacija knjiga kojom je opskrbljena knjižnica Gimnazije. Tako će se učenici 122. naraštaja Gimnazije “Fra Dominik Mandić” moći poslužiti s dodatnih 1000 knjiga u vrijednosti 25 tisuća maraka.

Slavna prošlost

Povijest Gimnazije duboko je povezana s dolaskom fratara iz Bosne Srebrene u Hercegovinu 1844. godine, a formalno počinje djelovanje 1889. godine. Do 1903. godine gimnazijskim klupama mogli su pristupiti samo učenici koji su se namjeravali posvetiti svećeničkom zvanju, a od te godine vrata ove škole otvorena su i ostalim učenicima, a na raspolaganju im je bio i učenički dom. Kamen temeljac današnjoj Gimnaziji položio je i posvetio ga biskup mostarsko-duvanjski fra Alojzije Mišić 4. listopada 1924. godine
Franjevačka klasična gimnazija u Kraljevini Jugoslaviji slovila je kao najbolja škola takve vrste, a u razdoblju od 1936. do 1939. godine od 19 profesora 16 ih je bilo s titulom doktora znanosti. Prema čudnovatom Šuvarovu Zakonu o školstvu, gimnazije se ukidaju 1979. godine uvođenjem tzv. usmjerenog obrazovanja.
Zbog želje da se ponovno vrati u sustav školstva, 1990. godine sastao se Inicijativni odbor za njezinu obnovu. Tako širokobriješka Gimnazija ponovno biva rođena 1990. godine, a prvi učenici u njoj su upisani u školskoj 1991/1992. godini.

Piše: Mirela Tučić (DL)


32 komentara

  • Kako god bilo da bilo, gimnaziju i strukovnu je apsurdno uopce usporedjivati. Od ponasanja ucenika pa nadalje. Svaki se ucenik strukovne skole pozna, to je NEkultura na visokom nivou. A jedino sto nesto vrijede su ekonomska, ali i tu ih je malo. Pogledaj samo koliko gimnazijalaca zavrsi faks i postanu neko i nesto, toliko ih strukovne i ne upise a kamo li da zavrsi.

  • Ako je Gimnazija u Širokom jedna od najboljih u BiH na što liče te druge.. Ja znam više njih što su je završili da ne znaju gradivo iz matematike što se radi u 5. osnovne..

  • uspjesi gimnazije u posljednje dvije godine:prvi na natjecanju “lijepa naša”u Hrvatskoj(od 34 srednje škole),prvo mjesto iz matematike na federalnoj razini,5 mjesto na natjecanju “Ponos domovine”,28 učenika upisalo fakultete u Hrvatskoj(bez plaćanja)od toga 12 gimnazijalaca se našlo među prvih 2o na svojim fakultetima,civitas prvo mjesto,itd.itd.a županiji smo zadnji zato što netko liječi svoje frustracije,strukovna je isto odlična u širokom i neka ostane tako

  • ma dajte, nasa gimnazija nije uopce tako dobra, sto se tice sustava, profesora itd, a i ucenika, ne kazem ja, ima super ucenika, koji su stvarno odlicni, al ima i onih, koji se provlace samo zato sto je tatica ovo ili ono -.- to je ono sto ovu skolu cini katastrofalnom, u nju upadaju svakakve budale, koje ili padnu ili im tatica namisti ocjene, ma dajte -.-

  • prvenstveno Široki Brijeg nije grad i još je uvijek jedna velika selendra…Čitavo se vrijeme glumi i glumi i glumi i glumi…Pa ne mozemo vode dodat Mostaru….Mostar je jedini grad u Hercegovini i jedina je donekle urbana sredina…P.S.JA SAM IZ CENTRA ŠIROKOG BRIJEGA …

  • Ja ne znam zasto se nasa gimnazija konstantno napada.Po vasoj prici ispada da je bolja trgovacka od nase gimnazije. Pa pogledajte samo rezultate pa onda nesto recite. Jedina skola iz dijaspore koja je pobjedila na kvizu Lijepa nasa,mislim da je to dovoljno da ne nabrajam sad ostale uspjehe s kojima je vecina upoznata.

  • Dragi moji, ovo je zaključak ravnatelja o svojoj školi, a ne realnost. Ne znam zašto se toloko ističe taj Eko kviz-Lijepa naša??? Izgleda da je to samo kod nas na visoko rangirano. Mnoge hrvatskeškole iz BiH ne žele sudjelvati na ovom kvizu jer su pitanja iz poznavanja zemljopisnih područja Hrvatske. O svojoj zemlji ne uče. Na karti ne znaju naći npr. Kraljevu Sutjesku, Kreševo, Vitez…žalosno. 🙁

  • ljudi moji gledajte čija dijeca rade prima ih DIREKTOR na CRNO uz podršku ministarstva kriju ih Ministrica i Inspektorica gdje je pravda Miro seronjo

  • Mislim da se gimnazija kiti tuđim perjem jer svi ti rezultati su 20% rad profesora i rezultat sustava, a 80% talent i trud učenika kao pojedinca..

  • You produced some decent points there. I looked on the net towards the concern and identified a lot of people go together with together along with your internet internet site. 817552

  • Fratri trebaju preuzet Umjesto profesora iz 70-tih onda je bilo stvarno gimnazija sad samo po komentarima citam pohvale i suprotno .

  • Mislim da se nakon devedesetih trebala napraviti jedna pristojna klasična gimnazija, odnosno, trebalo je pokušati obnoviti klasičnu gimnaziju na Širokom i truditi se da joj se djelomice vrati onaj sjaj što ga je nekada imala. No, za to je trebalo malo više dalekovidnosti , barem kod fratara. Svakako, fratri se nisu trebali odreći vlasništva nad gimnazijom, bez obzira na to što svojim osobljem ne bi mogli pokriti cjelokupni profesorski kadar. Mogli su, naime, nekolicinu darovitih djevojčica i dječaka u proteklih 20tak godina već poslati na studij, i to isključivo na poznatija europska sveučilišta. Da su takvo što učinili, danas bismo možda govorili o perspektivnoj budućnosti, a ne bismo se sjećali blistave i sjajne prošlosti. Inače, bez dobre klasične gimnazije, nema ni dobrog sveučilišta. Ovo što se trenutačno radi, bojim se da su samo instant-rješenja.

  • Ako se mislilo na zgradu onda bi se dalo razgovarati da li je bolja i koliko a što se tiče nauke ni g od Gimnazije nema u Širokom.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.