Evo kako se novac od trošarina koristi za izgradnju autoceste

Trošarine su vrsta posebnog poreza na potrošnju. Porezi na potrošnju se plaćaju prilikom kupovine nekog proizvoda, i uključeni su u njegovu prikazanu cijenu, kao i PDV, s tim što na fiskalnom isječku možete provjeriti i koliki je iznos PDV-a, dok to s trošarinama nije slučaj.

Trošarine su poseban porezni oblik jer se ne naplaćuju na sva dobra i usluge (kao što je slučaj sa PDV-om) već samo na manji broj odabranih proizvoda. U Bosni i Hercegovini ovi proizvodi su naftni derivati, duhanske prerađevine, alkohola i bezalkoholna pića, kava i biogoriva i biotečnosti, piše Akta.ba.

Trošarina i cestarina su posebni oblici neizravnih poreza, koji su u Bosni i Hercegovini regulirani Zakonom o trošarinama u BiH i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini, usvojen krajem 2017. godine.

Prema posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o atrošarinama, cestarina kao vrsta neizravnog poreza plaća se na biogoriva i biotečnosti i na naftne derivate i to u iznosu od:

  • 0,15 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tekućeg naftnog plina za ceste i
  • 0,25 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tekućeg naftnog plina, od čega se na izgradnju autocesta odnosi 0,20 KM, a na izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta 0,05 KM.

Ovaj iznos koji se izdvaja za izgradnju autocesta je posljednjim izmjenama Zakona o trošarinama u BiH povećan s 0,10 KM na 0,20 KM.

Prihodi po osnovi cestarina uplaćuju se na Jedinstveni račun Uprave za neizravno oporezivanje, a njihova raspodjela vrši se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.

Koliko i što od trošarine na gorivo dobiva JP Autoceste FBiH?

U skladu sa Zakonom o trošarinama cestarina kao vrsta neizravnogg poreza plaća se na biogoriva i biotekućine i naftne derivate. Iznos cestarine od 0,25 KM po litri proizvoda izdvaja se za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, od čega JP Autoceste FBiH ostvaruje dio prihoda od cestarine u visini od 0,20 KM po litri proizvoda, namijenjen za izgradnju autocesta.

Imajući u vidu da nije donesen akt o konačnoj metodologiji raspodjele prihoda od cestarine za autoceste i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, Upravni odbor UIO je sredinom 2018. godine donio Odluku o privremenoj raspodjeli prihoda kojom je utvrđeno da se od ukupnog prihoda od putarine 10% ostaje na podračunu kod Centralne banke, a služit će za poravnanje prihoda po utvrđivanju konačne metodologije raspodjele. Preostalih 90% prihoda dijeli se između entiteta i Brčko Distrikta tako da 59% pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, 39% pripada Republici Srpskoj a 2% Brčko Distriktu. Prije ove Odluke na snazi je bila Odluka o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine iz 2009. godine, koja je propisivala istu metodologiju. Prema ranijoj praksi isplata zadržanog iznosa je vršena svake dvije godine. Posljednja isplata zadržanog iznosa JP Autoceste FBiH je izvršena u 2017. godini.

Bitno je naglasiti da 10% ukupno prikupljene trošarine još uvijek stoji uplaćeno na računu Uprave za neizravno oporezivanje i da JP Autoceste FBiH imaju potraživanje prema UIO u iznosu cca. 70 milijuna KM. Na sjedinici Upravnog odbora UIO još uvijek nije donesena odluka o načinu raspodjele zadržanih sredstava, ali je učinjen pomak u vidu formiranja radne grupe koja će se sastojati od zainteresiranih strana.

Prema tome JP Autoceste FBiH od prihoda namjenske trošarine od 2011. godine – od kada je osnovano u skladu sa Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, a registrirano i započelo rad 1. siječnja 2011. godine, kao pravni sljednik Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, tijela u sastavu Ministarstva prometa i komunikacija Federacije BiH, do danas ostvarilo prihode u visini od 1,01 milijardu KM.

Od 1. veljače 2018. godine od kada se primjenjuje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinamau Bosni i Hercegovini, kojim je povećan iznos trošarine, do 31. prosinca 2020. godine, JP Autoceste FBiH ostvarilo prihode po ovoj osnovi u visini od cca. 486 milijuna KM.

Novac od trošarina se koristi za izgradnju autoceste i evo kako

JP Autoceste FBiH je do sada već uložilo u izgrađeni dio Koridora Vc, u dužini od cca 102 km iznosi 1,62 milijarde KM. Navedena kapitalna ulaganja obuhvaćajuizdatke za građenje, usluge nadzora nad građenjem, izdatke za projektnu dokumentaciju, troškove kamata u vremenskom razdoblju kada su se isti u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima do stavljanja izgrađenih poddionica/dionica u upotrebu mogli kapitalizirati, te ostali zavisni troškovi.

U zadnjem kvartalu 2020. godine okončana je izgradnja 11 kilometara duge Zeničke zaobilaznice, poddionice: Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i južna sekcija Donja Gračanica – Tunel Zenica. Ukupna investicijska vrijednost radova je iznosila 225 milijuna eura.

Ukupna ulaganja za eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje Koridora Vc do danas iznose 239,15 milijuna KM.

Za izgradnju Koridora Vc osiguravaju su sredstva putem kreditnih linija kod međunarodnih financijskih institucija: Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Europska investicijska banka (EIB), OPEC Fond za međunaordni razvoj (OFID) i Kuvajtski fond za arapski ekonomski razvoj (KFAED).

Do sada na izgradnju Koridora Vc u potpunosti su utrošene kreditne linije u visini od cca 518,04 milijuna eura (1,01 milijardi KM) i to: EBRD 205 milijuna Eura, EIB 75 milijuna Eura, EIB 166 milijuna Eura, KFAED u visini od 10,5 milijuna KVD (cca 30 milijuna Eura) i OFID 48 milijuna USD (cca 42,04 milijuna Eura).

JP Autoceste FBiH je s povećanjem trošarine na gorivo za 10 feninga ubrzalo postupke osiguranja kreditnih linija i samim tim izravno omogućilo kontinuitet izgradnje Koridora Vc.

Trenutno su efektivne kreditne linije u visini od cca 595 milijuna Eura ili 1,16 milijardi KM. Kreditnim linijama se trenutno vrši financiranje izgradnje i to: OFID 24 milijuna Eura (Vraca – Donja Gračanica), EBRD 80 milijuna Eura (Vraca – Donja Gračanica i Buna – Počitelj), EBRD 76 milijuna (Svilaj – Odžak i Klopče – Donja Gračanica) Eura, OFID visini cca 49 milijuna Eura (Vranduk – Ponirak), KFAED cca 36 milijuna Eura (Nemila – Vranduk, EIB 50 milijuna Eura (Ponirak – Vraca), EIB 100 milijuna (Počitelj – Zvirovići) i EBRD 180 milijuna Eura (Poprikuše – Nemila, Mostar Jug – tunel Kvanj, Lot 2. tunel Ivan).

Trenutno je aktivno osam gradilišta na Koridoru Vc (ukupne ugovorene vrijednosti radova i nadzora cca 1,5 milijardi KM) i to: Poprikuše – Nemila, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, Vraca – Donja Gračanica (sjeverna sekcija), Tarčin – Ivan Lot 1. Tarčin – ulaz u tunel Ivan i Tarčin – Ivan lot 2. tunel Ivan, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići, čija se izgradnja financira iz međunarodnih kreditnih sredstava.

Pored naprijed navedenih, aktivna su još dva gradilišta (ukupno ugovorene vrijednosti radova i nadzora 79,1 milijuna KM) i to: brza cesta Prača – Goražde (I faza) čija se izgradnja financira iz sredstava Proračuna FBiH i Regionala R2425a Tromeđa – Zvirovići čija se izgradnja financira iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH. Također iz vlastitih sredstava se graditi i Sarajevska obilaznica lot 3b (ugovorena vrijednost 21,4 milijuna KM).

U tijeku su aktivnosti na provođenju natječajnih procedura za dionice: Putnikovo brdo – Medakovo, Nemila – Vranduk, Kvanj – Buna i Mostar Jug – Kvanj procijenjene vrijednosti radova i nadzora cca 536 milijuna KM.

Paralelno s ovim aktivnostima provode se i aktivnosti na postizanju efektivnosti kreditnih linija: EBRD 60 milijuna Eura (Putnikovo brdo – Medakovo), EIB 100 milijuna EUR-a (tunel Kvanj – Buna) i EIB 140 milijuna Eura (Tarčin – Ivan i Poprikuše – Nemila).

Pored osiguranja sredstava putem kreditnih linija, bitno je napomenuti da JP Autoceste FBiH provedi i aktivnosti na osiguranju bespovratnih grant sredstava za sve dionice čija se izgradnja financira iz sredstava EBRD-a i EIB-a.

Sada postoji zatvorena financijska konstrukcija za sve dionice koje su u izgradnji, odnosno za koje je natječajna procedura u toku.

U tijeku se pripremne aktivnosti za građenje preostalih dionica na Koridoru Vc i to: Medakovo – Ozimice, Ozimice – Poprikuše, Ovčari – Mostar Sjever i Mostar Sjever – Mostar Jug ukupne procijenjenje vrijednosti radova i nadzora cca 2,3 milijarde KM. JP Autoceste FBiH je pokrenulo aktivnosti za osiguranje kreditnih sredstava za ove dionice. Pokrenuta je inicijativa za zaduženje kod EIB-a u visini od 340 milijuna Eura za izgradnju dionice Medakovo – Ozimice i Ozimice – Poprikuše. Također, EBRD i EIB su dostavile pismo namjere o spremnosti za sudjelovanje u financiranju projekta izgradnje dionice autoceste od Ovčara do Mostara Sjever (34 km) s potencijelnim iznosom kredita do 600 milijuna Eura. EBRD je dostavio mandatno pismo za sufinansiranje izgadnje dionice autoceste Mostar Sjever – Mostar Jug. Aktivnosti oko osiguranja navedenih kreditnih linija su u tijeku.

Kada je u pitanju način korištenja trošarine, bitno je naglasiti da je trenutni investicijski ciklus u kojem se nalaze JP Autoceste FBiH značajno veći od iznosa ukupljeno prikupljene trošarine u poslijednje tri godine.

Trošarina se prikuplja i koristi za vraćanje dugoročnih međunarodnih povoljnih kredita koji se koriste isključivo za građenje autoceste.

U posljednje tri godine iznos investicija u tijeku, koje se odnose na građenje je dosegao 865 miljuna KM, a razlika u odnosu na početak 2018. godine je 615 milijuna KM. To znači da je u poslijednje tri godine u izgradnju autoceste uloženo preko 615 milijuna KM.

U razdoblju od 2018. do 2020. JP Autoceste FBiH je izmirilo sve svoje dospjele obaveze koje je imalo i prema dobavljačima, prema vlasnicima zemljišta kao i prema kreditorima. U razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca2020 za servisiranje dugoročnih kredita (otplata i kamata) isplaćeno je 260.387.372 KM.

Kapitalne investicije

Izgradnja autocesta i brzih cesta u svakoj državi predstavlja visoko značajne i važne projekte kako za lokalne zajednice kroz koju putna mreža prolazi, tako i za cjelokupnu državu i društvo.

Postoji veliki broj pozitivnih efekata do kojih dolazi izgradnjom putne infrastrukture, posebno autocesta, kao što su: omogućivanje bržeg razvoja, porast BDP, olakšavanje poslovanja gospodarskim subjektima i građanima kreiranje zaposlenosti, stvaranje pretpostavki za veći izvoz, smanjenje broja nesreća i smanjenje društvenih troškova uzrokovanih nesrećama i usljed manjeg habanja vozila, itd.

Sigurno je da generacije koje dolaze zaslužuju putovati po boljim cestama, kao i turisti, da gospodarstvo koristi bolje ceste i svi oni koji žele posjetiti BiH, piše Akta.ba.

Dugoročno to su investicije koje imaju svoj povrat i nema nikakve dvojbe je li to korisno.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.