Europski sud ruši Ustav BiH

Prije pet godina Europski sud za ljudska prava iz Strasbourga donio je presudu “Sejdić-Finci”, a prošlog tjedna presudio je u korist Azre Zornić iz Sarajeva.

Do jeseni se očekuju dvije nove presude, jedna u korist liječnika Ilijaza Pilava, a druga u korist Samira Šlake. Zajedničko svim tim, sudskim rječnikom kazano, predmetima su tužbe protiv BiH zbog diskriminacije na etničkoj osnovi, a koju dopušta Ustav BiH.

Jedina u Europi

Kada stignu presude u korist Pilava i Šlake, bit će zapravo kompletiran “slučaj Bosna i Hercegovina”, a u prijevodu to znači da Europski sud za ljudska prava svojim presudama ruši Daytonski Ustav BiH koji je potpuno zarobio ovu zemlju i ne dopušta joj disati.

To opet znači da će BiH morati hitno promijeniti Ustav i to ostaje zadatak novom sazivu Parlamenta. Aktualni saziv Parlamenta BiH, odnosno lideri najjačih političkih stranaka, nisu uradili ono što su morali, zapravo su izvrdali provođenje presude “Sejdić – Finci”. Time su počinili, slobodno se može reći, teško međunarodno kazneno djelo jer su odluke Europskog suda za ljudska prava konačne i obvezujuće.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Europi koja na osnovi etničke pripadnosti ne priznaje građanima ljudska prava – odavno upozorava Europska unija, ali to očigledno ovdje ne pije vode.

Prije pet godina, Jakob Finci i Dervo Sejdić, Židov i Rom iz Sarajeva, dobili su presudu iz Strasbourga u svoju korist, ali je ona ostala na papiru pa se oni i dalje ne mogu kandidirati niti biti izabrani u Predsjedništvo BiH. Razlog je ustavno rješenje po kojem se za članove Predsjedništva BiH mogu izabrati samo kandidati koji se izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.
Azra Zornić iz Sarajeva, službenica Ustavnog suda BiH, žalila se Europskom sudu za ljudska prava jer joj nije dopušteno kandidirati se za člana Predsjedništva BiH zato što se ne izjašnjava kao Bošnjakinja, Hrvatica ili Srpkinja. Sud je presudio u njezinu korist, oslanjajući se na presudu “Sejdić-Finci”.

Slijedom toga, svaki građanin koji se Europskom sudu žali zbog diskriminacije po etničkoj osnovi, komotno može računati da će iz spora izići kao pobjednik. Međutim, to ništa ne znači dok se ne promijeni Ustav BiH.

Zanimljivo je da je u slučaju Azre Zornić došlo do sukoba između Monike Mijić, zastupnice BiH u Europskom sudu za ljudska prava, i njezine zamjenice Zikrete Ibrahimović koja je zastupala BiH u tom predmetu. Mijić je kazala da je žalba Zornić nedopuštena, a Ibrahimović je izjavila da je iznenađena takvom njezinom tvrdnjom, da je preuzela taj predmet i da o njemu s Mijić uopće nije razgovarala.

Obveza i rok

– Pasivno i aktivno biračko pravo svakog građanina je osnovni princip demokratske vladavine – stav je Europskog suda.
Prava bura, koja će novi saziv Parlamenta BiH zasigurno stjerati u slijepu ulicu, očekuje se početkom jeseni za kada se najavljuju presude Europskog suda za ljudska prava po žalbama Ilijaza Pilava i Samira Šlake. Pilav je, slovom Ustava BiH, onemogućen 2006. i četiri godine kasnije da bude kandidat za člana Predsjedništva BiH iz RS-a samo zato što je Bošnjak iz Republike Srpske. On je 2007. uputio žalbu u Strasbourg, a obnovio je nakon općih izbora u listopadu 2010. godine. Šlaka je tužio državu BiH jer mu je onemogućeno kandidiranje na neku od visokih državnih funkcija zato što se ne izjašnjava kao Bošnjak, Hrvat ili Srbin pa je svrstan u kategoriju “ostali”.

Prema tumačenju Pilava, “Europski sud odugovlači s presudom po mojoj žalbi kako bi dao na vremenu vlastima BiH da provedu presudu ‘Sejdić-Finci’, ali su svi krediti potrošeni”.

– Slučaj Pilav je drugi u povijesti Europskog suda za ljudska prava koji dovodi u pitanje ustavnu strukturu zemlje članice Vijeća Europe. On pokazuje restrikciju ljudskih prava, odnosno ograničava pravo građaninu birati i biti izabran samo na bazi njegove etničke pripadnosti, što je najizravnije kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima – upozoravaju iz europskih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Opći izbori u listopadu bit će drugi po redu kojima BiH krši sve međunarodne norme i konvencije koje je sama potpisala i prkosi pravosnažnoj presudi “Sejdić-Finci”. Od najava da Vijeće Europe neće priznati rezultate ovogodišnjih općih izbora neće biti ništa, ali BiH ostaje obveza nakon ovogodišnjih izbora, u roku od najviše šest mjeseci, promijeniti svoj Ustav. Ako to ne uradi, kako kažu naši izvori u diplomatskim krugovima, gledanja kroz prste više neće biti i izvjesno je da će biti izbačena iz Vijeća Europe.

(Dnevni list)




2 komentara

  • Sud za ljudska prava Stasbourg,
    je sud gdje se gradani mogu obracati u cilju da dodu do pravicne oresude.Nasi sudovi su izpolitizirani,svaki sudac i tuzitelj ima svoju cjenu.
    Znaci ako triba nekoga pomest najlakse mu preko tuziteljstva optuzit,naravno tu mora svoj blagosov dat i policija.
    Sto bi znacilo da su kod nas u bih jos uvjek moguca montirani sudski procesi,jednostavno je svakome zakljucit da se radi o starom uhodanom komunistickom kadru koji po istim receptima funkcioniraju.
    Hvala bogu sto sud za ljudska prava postoji.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.