Zemlje zapadnog Balkana sporo napreduju na putu prema Europskoj uniji, dok se Turska umjesto približavanja sve više udaljava, ocijenila je utorak Europska komisija u svom izvješću o napretku zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo.
Europska komisija je na svom sastanku u Strasbourgu prihvatila izvješća o napretku Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Kosova, Albanije te Turske.
Europska komisija je uvijek do sada paket o proširenju, koji uključuje strategiju o proširenju i izvješća o napretku zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, objavljivala u studenome. Sada je to prebačeno na proljeće, a zadnji paket usvojen je prije godinu i pol dana u studenome 2016. Ovaj put je strategija o proširenju objavljena dva mjeseca prije izvješća o napretku, u veljači ove godine, ali samo za zemlje zapadnog Balkana, ne i za Tursku, s kojom EU ima otvorene pregovore, iako su oni u potpunom zastoju. Zemlje obuhvaćene izvješćem na različitom su stupnju u pogledu izgleda za članstvo. Najdalje u procesu su odmakle Crna Gora i Srbija, Makedonija i Albanija imaju status kandidata ali čekaju na datum za početak pregovora, BiH čeka na mišljenje Komisije o njezinu zahtjevu za članstvo, dok je Kosovo na začelju i u najtežoj je situaciji jer pet zemalja članica ne priznaje njegovu neovisnost.
U ovogodišnjem najveća je novost da Komisija preporučuje otvaranje pregovora s Albanijom. Ocjenjuje se Albanija postigla dobar napredak u pet područja, koja je Komisija odredila kao uvjet za dobivanje preporuke za otvaranje progovora. Riječ je o reformi javne uprave, jačanju neovisnosti pravosuđa, borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala, zaštiti ljudskih prava i prava manjina. U svjetlu postignutog napretka, Komisija preporučuje otvaranje pregovora s Albanijom, kaže se u izvješću.
Dosta pozitivno izvješće dobila je i Makedonija, koja je ponovno dobila preporuku za otvaranje pregovora. Makedonija ima status kandidata od 2005. godine i Komisija je od tada svake godine preporučivala otvaranje pregovora, ali to nikad nije realizirano zbog protivljenja Grčke, koja toj zemlji negira pravo na njezino ustavno ime. Ovaj put je Komisija optimističnija nakon što je u toj zemlji došlo do promjene vlasti, koja je omogućila prevladavanje duboke političke krize nakon teškog razdoblja.
Politička volja za napretkom ponovno je tu i pozitivne promjene političke svijesti vidljive su u cijelom društvu, a nedostatak toga bila je velika prepreka za reforme protekliih godina, glasi rečenica u izvješću koja predstavlja jasnu pohvalu sadašnjoj vladi Zorana Zaeva i oštru kritiku prethodnoj vladi Nikole Gruevskog.
U izvješćima o napretku Komisija ocjenjuje aspirante na članstvo u pogledu poštovanja temeljnih europskih vrijednosti, poput vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa, reformi u području pravne države, javne uprave, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te gospodarskih reformi.
Kao što je Komisija i ranije najavljivala, sada se posebno inzistira da sve te zemlje prije ulaska u EU moraju riješiti svoje sporove sa susjedima.
EU ne može i neće uvoziti bilateralne sporove i moraju se hitno riješiti, navodi Komisija.
Komisija je u svojoj novoj strategiji proširenja za zapadni Balkan, koja je prihvaćena u veljači, pozvala zemlje iz tog područja da “odlučno i nepovratno krenu naprijed s transformacijskim procesom i riješe postojeće nedostatke”.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, Komisija ocjenjuje da je prošle godine napredak išao dosta sporo. Komisija poziva Bosnu i Hercegovinu da hitno promijeni izborno zakonodavstvo kako bi se osiguralo uredno održavanje izbora u listopadu ove godine i glatka provedba izbornih rezultata. Svi politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i pokazati volju za kompromis u pogledu rješenja za Dom naroda kako se ne ugrozila europska perspektiva zemlje i njezinih građana, kaže se u izvješću.
Bošnjačke političke stranke odbijaju prihvatiti prijedloge hrvatskih stranaka u BiH, koji bi onemogućili popunjavanje hrvatskog nacionalnog kluba u Domu naroda zastupnicima koji nemaju potporu stranaka koje su dobile većinsku potporu hrvatskog biračkog tijela. Umjesto toga bošnjačke stranke predlažu redefiniciju uloge Doma naroda po kojem bi se on sveo na tijelo koje bi se bavilo zaštitom vitalnog nacionalnog interesa konstitituvnih naroda, poput Vijeća naroda u Republici Srpskoj.
Srbija je do sada otvorila 12 pregovaračkih poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena. Komisija navodi da će brzina pregovora ovisiti o napretku u provedbi reformi, posebice u pogledu vladavine prava te o normalizaciji odnosa s Kosovom.
Crna Gora je do sada otvorila 30 poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena. Crna Gora je nastavila napredovati, posebice glede pravnog i institucionalnog okvira, dok praktični učinak reformi još nije dovoljno vidljiv te nema napretka u području slobode izražavanja, navodi Komisija.
Kosovo, koje je najviše udaljeno od perspektive članstva, u posebnom je položaju s obzirom da pet zemalja članica ne priznaje neovisnost te države. Zabilježen je slab napredak općenito. Od Prištine se traži veći angažman u dijalogu s Beogradom, uključujući i provedbu svih sporazuma dosad postignutih u tim razgovorima, među njima i o zajednici srpskih općina na sjeveru Kosova.
Turska je u izvješću dobila brojne kritike i jedina pohvala odnosi se na njezinu ulogu u zbrinjavanju izbjeglica. Komisija ističe da se u turskim zatvorima nalazi oko 150 novinara, da je izvanredno stanje, proglašeno nakon neuospjela vojnog udara, iskorišteno za masovni obračun s političkim protivnicima te da su pogoršani odnosi Ankare s nekim državama članicama. Posebice je kritizirana zbog odnosa prema Cipru.
Komisije ja snažni zagovornik proširenja na zapadni Balkan. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker prilično je dramatično upozorio u utorak u Europskom parlamentu da EU mora pružiti europsku perspektivu zemljama jugoistočne Europe kako bi se izbjeglo ponavljanje ratnih sukoba iz 90-tih.
Ako se ne otvorimo zemljama u toj iznimno kompliciranoj i tragičnoj regiji, ako im ne pružimo europsku perspektivu, imat ćemo ponovno rat u tom području kakav smo imali 1990-tih, rekao je Juncker u svom govoru u Europskom parlamentu, nakon što se europskim zastupnicima obratio francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Međutim, sve odluke u EU koje se odnose na proširenje moraju se donijeti jednoglasno, sve zemlje članice moraju podržati svaki korak na putu zemalja kandidatkinja prema članstvu u EU-u.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak je izjavio da treba “uskladiti” zapadni Balkan s Europom, ali da se neće zalagati za proširenje ako prije toga ne dođe do promjena unutar EU-a.
Trebamo uskladiti zapadni Balkan s Europom. Svjestan sam da postoji opasnost da se te zemlje okrenu Turskoj ili Rusiji, ali ja se neću zalagati za proširenje ako prije toga unutar Europske unije ne dođe do promjena, kazao je Macron u raspravi s eurozastupnicima nakon govora u kojem je pozvao na “dublju” integraciju Europske unije.
Macron je ustvrdio da Europska unija, ovakva kakva trenutno jest, ne bi mogla funkcionirati s 32 države, prenosi Hina.
(www.jabuka.tv)
