Belgijski vafli mogli bi postati ekološki prihvatljiviji s obzirom na to da znanstvenici sa Sveučilišta u Ghentu eksperimentiraju s mastima iz larvi kojima kane zamijeniti maslac u raznim slasticama.
Tvrde da je upotreba masnoća od insekata održivija od mliječnih proizvoda te kažu da bi ona mogla biti prilično dobra zamjena za maslac u pecivima i slasticama.
Odjeveni u bijele pregače belgijski znanstvenici ispiru ličinke crne vojničke muhe u zdjeli s vodom, potom ih stavljaju u mikser da bi se nakon miješanja stvorila glatka sivkasta masa, i na kraju uz pomoć aparata za centrifugiranje dobivaju ‘maslac‘.
Puno je pozitivnih elemenata ovdje, kazala je Daylan Tzompa Sosa, koja vodi i nadzire istraživanje. Insekti su održiviji jer koriste manje zemlje od goveda, a i ne treba im toliko vode, kaže Tzompa Sosa, ponosno pokazujući svježe ispečeno pecivo s maslacem od larvi.
Zajedno s kolegama znanstvenica je pripremila tri gotovo identične verzije vafla, kolača i keksa te ih je poslužila sudionicima istraživanja. Pripremili su tri inačice slastica – uobičajenu verziju s mliječnim maslacem, drugu verziju u kojoj je 25 posto maslaca zamijenjeno mašću larve crne vojničke muhe te treću u kojoj se nalazilo 50 posto mliječnog maslaca i 50 posto masti dobivene od insekata.
Pokazalo se da većinu sudionika, koji su unaprijed bili obaviješteni da bi keksi i vafli mogli sadržavati insekte, nisu odbili okus, tekstura, a ni izgled slastica.
Znanstvenici su kazali da većina ispitanika nije zamijetila razliku u okusu kada je u kolač, umjesto maslaca dodana četvrtina masti ličinki. No, zamijetili su neobičan okus kada im je ponuđena inačica s 50 posto maslaca i 50 posto masti od ličinki te su kazali da takvu slasticu ne bi kupili u slastičarnici.
Masnoća insekata sadrži laurinsku kiselinu, koja je probavljivija od maslaca. Usto, laurinska kiselina ima antibakterijski, antimikrobni i antimikotski učinak, što znači da može iz organizma ukloniti razne bezopasne viruse, bakterije ili gljivice, pojasnila je Tzompa Sosa.
Premda rezultati istraživanja djeluju obećavajuće, još je prerano za zamjenu masnoća u pecivima i kolačima jer bi, kako kaže Joachim Schouteten sa Sveučilišta u Ghentu, zbog proizvodnje u manjim razmjerima, cijena ovakvih slastica bila previsoka.
Znanstvenici podsjećaju da i ostala hrana u kojoj se koriste kukci sadrži veliku količinu proteina, vitamina, vlakana i minerala. Takvu vrstu hrane smatraju ekološki prihvatljivijom i jeftinijom alternativom ostalim vrstama životinjskih proizvoda.
(Hina)
