Dvije akcije dobrovoljnog darivanja krvi u Širokom Brijegu

Crveni križ Široki Brijeg u suradnji s Odjelom za transfuzijsku medicinu Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u listopadu provodi dvije akcije darivanja krvi na području Širokog Brijega.

Prva akcija u ovom mjesecu održat će se u četvrtak, 9. listopada 2014. godine u vremenskom periodu od 10:00 do 12:00 sati u Uzarićima u prostorijama Mjesne zajednice.

Druga akcija održat će se u samom gradu, točnije u prostorijama Mjesne zajednice Lijeva Obala, u četvrtak, 23. listopada 2014. godine u vremenskom periodu od 10:00 do 12:00 sati.

Iz Crvenog križa Široki Brijeg pozivaju sve ljude koji žele dati krv da se odazovu akcijama te ovim putem i ohrabruju sve one koji do sada nisu dali krv, što zbog straha, a što zbog obveza, da izdvoje malo svog vremena, pobijede strah i darivanjem krvi spase nekome život.

Svi koji prvi puta pristupaju akciji dužni su ponijeti osobnu iskaznicu, a po novim naputcima iz Odjela za transfuzijsku medicinu SKB Mostar, višestruki darivatelji uz svoju iskaznicu darivatelja krvi također trebaju ponijeti osobnu iskaznicu.

[toggle title=”Klikni i saznaj: Tko sve može darovati krv?”]

ŠTO BISMO SVI TREBALI ZNATI O DAVANJU KRVI

Kako se sve može dati krv?
Najčešći način davanja krvi jest “klasično” davanje.
Također se mogu uzimati pojedini sastojci krvi, što zovemo davanje na aparatu – staničnom separatoru.

Koliko traje davanje krvi?
Nakon liječničkog pregleda i određivanja hemoglobina u krvi, klasično davanje krvi traje desetak minuta.
Nakon toga je predviđeno vrijeme za odmor uz druženje s drugim davateljima te osvježenje uz lagani obrok i bezalkoholno piće.

Da li jesti prije davanja krvi?
Nije poželjno biti natašte. Preporuča se lagani obrok nekoliko sati prije davanja krvi. Zbog bolesnika koji će primiti darovanu krv, NE preporuča se jesti izrazito masnu hranu ili piti alkohol 8 sati prije davanja krvi.

O davatelju krvi
Ozljede i bolesti ugrožavaju ljudski život. Krv je često nezamjenjivi lijek. Jedini izvor krvi je čovjek – davatelj krvi. Stoga pokažite plemenitost, budite davatelj krvi, i otkrijte najbolji dio sebe!

Tko je dobrovoljni davatelj krvi?
Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i zato nije plaćen niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Osnovna načela davanja krvi su: dobrovoljnost, anonimnost, solidarnost i besplatnost.

U svrhu osiguravanja kvalitetne i sigurne krvi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), čiji je član i Crveni križ BiH usvojile su dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davalaštvu.

Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi?
Jednostavno – najprije morate donijeti odluku da želite davati krv i tako spašavati živote ljudi.
Javite se u svoje društvo Crvenog križa. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi.

Koliko često i tko može dati krv?
Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti.
Muškarci mogu dati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.

Koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?
Razlozi privremenog odbijanja davatelja:
• nizak hemoglobin,
• visoki ili niski krvni tlak,
• žene za vrijeme menstruacije, trudnoće ili dojenja,
• lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada),
• tetovaža i piercing,
• alkoholizirano stanje,
• uzimanje antibiotika,
• cijepljene osobe,
• nakon primanja transfuzije,
• nakon operativnih zahvata i sl.
Ovo su samo neki od razloga privremenog odbijanja. Konačnu odluku donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s davateljem prije samog čina davanja krvi.

Ako ne možete dati krv – NE OČAJAVAJTE!
Pomoći možete i kao animator davalaštva krvi u svojoj sredini.

Može li čovjek davanjem krvi dobiti AIDS?
NE – to nije moguće! Davanjem krvi ne može se dobiti niti AIDS niti bilo koja druga bolest. Pribor koji se koristi prigodom uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i za jednokratnu uporabu.

Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?
NE – zdrav organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira nivo željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis.

Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -).

[/toggle]

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.