Riječ “koncesija” u povijesti poslijeratne Bosne i Hercegovine vjerojatno se nikada nije više spominjala nego u prethodnih nekoliko mjeseci, u kontekstu projekta izgradnje plinovoda Južna interkonekcija.
Naravno, Južna interkonekcija nije jedini projekt u kojem se spominje mogućnost davanja koncesije. Takva opcija se spominjala i u kontekstu dviju najvećih zračnih luka u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu i u Mostaru.
Što je koncesija?
Koncesija predstavlja pravo koje nadležno tijelo vlasti daje domaćoj ili stranoj pravnoj ili fizičkoj osobi da, na određeno vrijeme i pod zakonom propisanim uvjetima, koristi prirodna bogatstva, javna dobra ili obavlja djelatnosti od općeg interesa.
Dakle, pod koncesiju se može staviti državna imovina koja obuhvaća prirodna dobra poput rijeka ili šuma, ali i energetski potencijali (hidroelektrane, vjetroelektrane, solarni projekti), javna infrastruktura (ceste, zračne luke, luke) te javne usluge (vodoopskrba, otpad, energija).
Iako bi strane ili domaće privatne tvrtke dobile pravo na određeno razdoblje da upravljaju ovim dobrima ili javnim djelatnostima, vlasništvo bi ostalo državi ili nižoj organizacijskoj razini, u ovisnosti o tome kako je definirano.
Koncesije se, u pravilu, daju na razdoblje do 50 godina, a u kontekstu Južne interkonekcije najčešće se spominjalo razdoblje od 30 godina.
Koje vrste koncesija postoje?
U pravilu postoje tri vrste koncesija: BOT, BOOT i DBFO. Razlikuju se, u osnovi, u tome koja je točna uloga tvrtke koja preuzima projekt.
BOT, odnosno “Build–Operate–Transfer” (“Izgradi – koristi – vrati”), koncesija podrazumijeva da privatni partner gradi objekt, upravlja njime tijekom koncesijskog razdoblja, a onda ga po isteku dogovorenog razdoblja bez naknade vraća državi.
Druga vrsta koncesije je BOOT, odnosno “Build–Own–Operate–Transfer” (“Izgradi – posjeduj – koristi – vrati”). Ovaj tip podrazumijeva da je tvrtka koncesionar privremeni vlasnik objekta, a nakon isteka ugovora vlasništvo prelazi na državu.
Posljednji tip je DBFO, odnosno “Design–Build–Finance–Operate” (“Projektiraj – izgradi – financiraj – upravljaj”), što je koncesija koja podrazumijeva da država ostaje vlasnik, ali da koncesionar projektira, financira, gradi i upravlja projektom.
Kako su koncesije regulirane zakonima u BiH?
U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj zakona o koncesijama, od državne, preko entitetskih, do županijskih razina, piše Klix.ba.
Čak i pojedine općine imaju svoja pravila o ovom tipu suradnje s koncesionarima. Na državnoj su razini regulirana pitanja koja se tiču državnih projekata, odnosno međunarodnih zračnih luka i autocesta, ali i eksploatacije ruda.
Kako su Amerikanci pisali o najvećem nalazištu boksita kod Širokog Brijega?
Nadležno tijelo za ovaj tip koncesije u načelu je Ministarstvo financija i trezora BiH, premda mogu biti uključena i druga ministarstva, u ovisnosti o tipu koncesije.
Naravno, na istom načelu funkcioniraju i niže razine vlasti. Za entitetske koncesije odgovorna su zasebna ministarstva, u ovisnosti o tome što koncesija obuhvaća.
(www.jabuka.tv)
Bolje da je u svacijim rukama nego u rukama BiH politicara. Politicar ce to posteno podijelit sve izmedju sebe, svoje zene i djece i mozda kojeg blizeg rodijaka. Tako da, stranci dodjite i sve uzmite ako je ista ostalo od ovih krvozednih BiH politicara.
Najsmješnije koncesije
Najsmješnije koncesije su dodijeljene u Grudama bez naknade sa poticajima