Djevojka iz BiH govori 18 jezika i studira na tri fakulteta u Beču – Jabuka.tv

Djevojka iz BiH govori 18 jezika i studira na tri fakulteta u Beču

Matea Brandalik ima 23 godine i svoju rodnu Tuzlu zamijenila je Bečom u koji je doselila 2014. godine radi studija. Ova nevjerojatna djevojka usporedno studira na tri fakulteta i govori čak 18 jezika.

Matea je prošle godine u kolovozu diplomirala na Fakultetu za slavistiku gdje je studirala ruski, češki i slovenski jezik. Nakon toga je upisala master iz Konferencijskog prevođenja s ruskim, njemačkim, bosanskim i portugalskim jezikom u kombinaciji. Osim toga, studira još na Fakultetu političkih znanosti i orijentalistiku gdje studira arapski, perzijski i turski jezik.

Prve jezike je naučila još dok je išla u vrtić

Ispričala nam je da se njezina ljubav prema jezicima počela razvijati u ranijem djetinjstvu, dok je još išla u vrtić.

Prvi jezici koje sam naučila su bili engleski i španjolski.

Danas mogu reći da, zajedno s bosanskim, maternjim jezikom smatram i engleski jer od malih nogu razmišljam na njemu i već je toliko godina jedan od jezika koje najviše koristim u svakodnevici, ispričala nam je Matea.

Matea govori engleski, njemački, danski, španjolski, portugalski, francuski, talijanski, rumunjski, ruski, bjeloruski, češki, slovenski, makedonski, bugarski, grčki, arapski, turski i perzijski. Kako nam je rekla, neće stati na 18, a tome doprinosi i činjenica da trenutno uči i 19. jezik – irski.

Matea studira na tri fakulteta u Beču

Navela nam je da zbog nedostatka slobodnog vremena, ali i njegove težine još uvijek uči ovaj strani jezik koji je prvi iz keltske grane s kojim se susrela. Dodala je da joj je neke njegove pojedinosti bilo teško razumjeti i dok ne dosegne do razine B1 ne može tvrditi da govori irski jezik.

Trebalo mi je nekoliko dana da se naviknem na rečeničnu strukturu. Naime, u irskom jeziku predikat uvijek dolazi na početak rečenice, a slijede ga subjekt i objekt. Prijedlozi se flektiraju u zavisnosti od zamjenice koja slijedi. Često kažem da je to jedan mali dio koji irski povezuje s arapskim. Najteži aspekt jezika je da morate dobro paziti na naglasak dok razgovarate s nekim. Ako neku riječ pogrešno izgovorite ili naglašava, može doći do promjene značenja ili vas sugovornik neće uopće razumjeti, pojasnila nam je Matea.

Jezike većinom uči sama, a komunikacija s ljudima je najvažnija

Matea nam je ispričala da jezike većinom uči sama, a da one teže usavršava na tečajevima kako bi joj sve eventualne nejasnoće objasnili profesori koji su maternji govornici. Naglasila je da je veoma bitno komunicirati s ljudima s određenog govornog područja jer je komunikacija važna kompetencija koja se treba savladati i tek onda osoba može reći da govori neki jezik.

Brzina učenja zavisi od nekoliko faktora, prije svega jezičke skupine kojoj određeni jezik pripada. Ako već govorim barem jedan jezik koji pripada istoj podskupini kao taj koji tek želim naučiti, proces učenja će biti kraći.

Ako se prvi put srećem s nekom skupinom, vjerojatno ću morati uložiti više truda da bih savladala neki od jezika koji joj pripada.

Naprimjer, uz pomoć makedonskog, ruskog i bosanskog sam krajem prošle godine za manje od mjesec savladala bugarski. S druge strane, trebalo mi je više vremena da naučim arapski zato što je u to vrijeme bio prvi semitski jezik koji mi je probudio zanimanje. Drugi faktor je vrijeme koje možete izdvojiti za učenje jezika, a treći koliko ga često koristite u razgovoru s drugima, navela je Matea.

Matea je priznala da nikada neće prestati učiti strane jezike

Naša sugovornica je istakla, da planira naučiti i albanski i finski jezik. Priznala nam je da nikada neće prestati učiti strane jezike, jer su oni nešto što je najviše ispunjava i pričinjava ogromnu sreću.

Matea nam je ispričala da ta sreća najviše dolazi do izražaja onda kada zbog poznavanja velikog broja stranih jezika razumije ljude iz različitih dijelova svijeta. Naglasila je da je neopisiv osjećaj što danas u skoro svakom gradu koji posjeti može ostvariti prijateljstva.

Mlada Tuzlanka ne planira prestati učiti strane jezike

Osjećaj da možete razgovarati s ljudima na njihovom maternjem jeziku se ne može porediti ni s jednim drugim. Govoriti jezik države u koju putujete je jedna od najvećih prednosti koju možete imati kao turista počevši od toga da razumijete sve natpise na ulicama pa do činjenice da bez problema možete pitati nekoga za upute. Većina ljudi cijeni kad vide da učim njihov maternji jezik.

Nerijetko se zna dogoditi da u nekim restoranima poput turskih, rumunjskih ili grčkih dobijem besplatan desert ili neko drugo jelo ako zaposleni primijete da mi jezik na kojem razgovaram s njima nije maternji, rekla nam je Matea govoreći da često sreće ljude koji gaje ljubav prema jezicima i to joj pričinjava veliko zadovoljstvo.

S obzirom na to da je čovjek bogat onoliko koliko jezika govori, Matea je “ohrabrila” made ljude koje ne govore nijedan ili samo jedan strani jezik da nikada nije kasno da nauče neki novi te da uvijek postoji mogućnost da se savladaju na razini maternjeg.

Bilo da je riječ o slovenskom koji pripada istoj podskupini jezika kao i bosanski, ili grčkom s kojim ne možete povući nikakvu paralelu, sve je moguće ako to zaista želite. Najvažnije je da se ne ustručavate razgovarati s ljudima na stranom jeziku koji trenutno učite. To je najbolji način da ispravite greške, poboljšate naglasak i steknete više samopouzdanja kad je konverzacija u pitanju, poručila je Matea.

Matea se ne planira vratiti u BiH

S obzirom na to da veliki broj mladih napušta BiH, Matea je istakla da joj je veoma žao što se to dešava, ali i da nema pravo nikoga kritizirati jer je i ona otišla u “bijeli svijet” u potragu za kvalitetnijim obrazovanjem i boljim životom.

Tu odluku sada, nakon pet godina provedenih u inostranstvu, još bolje razumijem. Višegodišnje nezadovoljstvo sistemom među mladima često vodi do njihovog napuštanja zemlje. Smatram da u slučaju BiH najveću ulogu igraju nezaposlenost i nepravda. Ljudima je neophodno omogućiti jednaka prava, besplatno školovanje te im pružiti šansu da pronađu posao u struci. Također, BiH ću uvijek smatrati svojom domovinom i rado ću je posjećivati kad god mi to obaveze dozvole, ali kada je riječ o budućnosti – ne vidim se tamo, istakla je Matea.

Trenutno Matea radi kao freelance prevoditelj i zaposlena je u školi stranih jezika gdje predaje engleski i njemački jezik. Na kraju razgovora rekla nam je da ne voli planirati jer je život nepredvidljiv, a najbolje stvari su joj se događale kada je to najmanje očekivala.

Zadovoljna sam svojim poslom i prilikom da mogu koristiti veliki broj jezika na dnevnoj bazi u komunikaciji s drugim ljudima. Tumačenje je nešto u čemu sam se pronašla i po završetku studija bih se više voljela baviti simultanim i konsekutivnim prijevodom, zaključila je Matea.

(Klix.ba)


22 komentara

  • ja sam čula neki dan nadzemlje hr i djevojka govori da je završila sedam fakulteta i da jako voli matematiku!??????????????????????????
    draga damo ako ne znaš jezik dobra,jezik ljubavi,sve uzalud evo ja znam nešto hr,nešto srpskog,nešto njemačkog,poneku riječ talijanskog,engleskog i puno godina i razmišljam na mješavini jezika!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

  • “dok ne dosegne do razine B1 ne može tvrditi da govori irski jezik”?! Za sve one koji ne znaju poznavanje jezika po stupnjevima ide A1 A2 B1 B2 C1 C2. Dakle ona pocetnu razinu poznavanja stranog jezika smatra znanjem!
    Daleko je to od znanja. Cura se sporazumjeva na tim jezicima i to je to. Moguce da zna njemacki i engleski, buduci da ih predaje (ako i tu nije izokrenula istinu).

    • Pa rodjena je u Tuzli, okruzena je bosanskim jezikom, ocito ga i prica, sto ti je problem to ako tebe nitko ne sikanira sto pricas hrvatskim jezikom? Samo pokazujes jedan od razloga sto vecina mladih ide iz ove drzave ako ista vrijede, odmah ih poklope filozofi razni kafanski jer eto, ”prica bosanski”.

      • Ne slazem se sa tvojim odgovorom, uopce nisu kafanske filozofije i komentar od gdina/gđice je na mjestu. To nisu nacionalna prepucavanja, svi ostali jezici imaju korijene, povijest a tzv bosanski jezik je obična kombinacija hrvatskog i srpskog. To su činjenice. Po tome možemo reći da postoji i hercegovački jezik ili npr sirokobrijeski jer mi koristimo ikavicu i knjizevni hrvatski, štokavicu itd.

        • Nisu nacionalna prepucavanja osporavati necije pravo na vlastiti jezik kao dio vlastite nacionalne bastine i kulture? Prekrsti se. Pa i hrvatski i srpski su jezici koji imaju korijene u drugim jezicima, odnosno nastali su sintezom razlicitih utjecaja i kroz stoljeca, pa i dan danas evoluiraju i mijenjaju se, zasto ne bi onda i bosanski kao noviji od ta dva, sto te toliko ugrozava taj famozni bosanski jezik, pa sta ako je nastao od srpsko-hrvatskog? Treba onda i crnogorski osporavati pretpostavljam, nemaju ni oni pravo na vlastiti jezik lisen ”srpsko-hrvatskog”? I ne, to sto navodis kao primjere nisu komparativni nikako.

        • Ne postoji hrvatski jezik. Ono što se naziva hrvatski je samo srpski sa slovenskim posuđenicama. Po toj logici ništa manje nije legitima ni bosanski koji umjesto slovenizama ima turcizme.

  • zašto na ovom portalu i većini drugih prostote,vulgarnosti prolaze i objave se a ISTINA se blokira,zar DEMON-kracije ne može podnjet!??????????????????????????????????????

  • KKkk.kakvasuto prepucavanja.i neslazerse.kazes daje bosanski jezik.takozvani vi ste jamili bosanski jezik.kadste doselili iz irana u devetom.vjeku.nebalegaj svevamje bosansko pati kurcu pricaj.jebote onaj kote napravijo.taku ili takog smotanog.smotanu mrs u picku materinu

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.