Dan inaguracije: Predsjedništvo BiH prestaje biti simbol tri naroda

Trojica članova bh. Predsjedništva Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić u utorak će prisegnuti na dužnost na koju su izabrani na posljednjim izborima kao sedmi sastav državnoga vrha.

Ovaj mandat je već na početku obilježilo političko nasilje nad Hrvatima nametanjem člana bh. Predsjedništva, što se dogodilo treći put kao projekt koji je najprije patentirao SDP BiH, da bi na izborima prije mjesec i pol dana projekt “Komšić” bio realiziran uz “blagoslov” SDA i dijela Islamske zajednice, piše Večernji list BiH.

I dok je Dodik vrlo jasno poručio kako ga dva člana Predsjedništva izabrana u Federaciji BiH neće nikada moći preglasati jer će koristiti ustavne mehanizme, to se jedino ne može reći za kandidata koji zauzima stolicu rezerviranu za predstavnika Hrvata.

Najviša institucija

“Član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom za vitalni interes entiteta za teritorij s kojeg je izabran, pod uvjetom da to učini u roku od tri dana po njezinu usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske ako je tu izjavu dao član s tog teritorija; bošnjačkim izaslanicima u Domu naroda Federacije ako je takvu izjavu dao bošnjački član; ili pak hrvatskim izaslanicima u istom tijelu ako je tu izjavu dao hrvatski član. Ako takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana od upućivanja, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.”

Ovaj je članak sastavni dio Ustava BiH. Posve je jasno kako se Komšić nema kome obratiti u bilo kojem slučaju da su ugrožena nacionalna prava.

Doduše, njemu takva situacija i odgovara jer ga zapravo i nisu birali iz naroda koji on predstavlja. Državno Predsjedništvo najviša je poluga izvršne vlasti u državi. Prva zadaća koju će imati jest davanje mandata za izbor novoga saziva Vijeća ministara BiH.

Posve je izvjesno kako će Dodik, ali i Komšić te Džaferović taj mandat povjeriti Zoranu Tegeltiji. Njihova pozicija u Predsjedništvu je presudna i za izbor novoga saziva Vijeća ministra, posebice ako se ima na umu da je Dodik i čelnik najveće srpske stranke.

S druge, pak, strane, zbog određenih dugova posve je izvjesno kako Komšić neće tako moći olako izbaciti SDA iz državnog Vijeća ministara, a podrazumijeva se da je to prva i najvažnija Džaferovićeva misija. Predsjedništvo je, prema Ustavu BiH, zaduženo za vođenje vanjske politike BiH.

Prvo na čemu će se “osjetiti” Komšićev utjecaj bit će obračun s veleposlanicima Hrvatima od kojih su brojni tek nedavno preuzeli voditi pojedina veleposlanstva. Predsjedništvo je, po ustavnim nadležnostima, zaduženo i za predstavljanje BiH u međunarodnim i europskim organizacijama te institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima BiH nije član.

Ova institucija vodi pregovore za zaključenje međunarodnih ugovora BiH, otkazivanje te ratificiranje takvih ugovora nakon što suglasnost za njih dadne Parlamentarna skupština. Nije nevažno ni to da praktički Predsjedništvo BiH predlaže godišnji proračun institucija BiH Parlamentarnoj skupštini BiH, uz prethodnu preporuku Vijeća ministara.

Posebno zanimljivo bit će i Dodikovo predsjednikovanje, najprije prvi dio rada aktualnoga saziva budući da će biti obilježen činjenicom da je upravo on prvi predsjedatelj. Posebice stoga jer se Dodik nalazi na tzv. američkoj crnoj listi. Očekuje se upravo stoga da će američka administracija nakon izvjesnog vremena upravo skinuti sankcije koje su uvedene Dodiku.

No, “sankcije” koje je Komšić uveo Hrvatima i oni njemu dodjelom uloge “persona non grata” zasigurno će imati brojne negativne posljedice. Jednako kao što je to bilo u razdoblju kada je nasilno smijenjen Ante Jelavić zbog upozoravanja na poniženje Hrvata. Iako se do sada promijenilo šest saziva Predsjedništva, političko ozračje unutar ovoga tijela, ali i opća percepcija, nikada nije bilo lošije.

Prvi saziv Predsjedništva izabran na prvim poslijeratnim izborima, kada je ispred bošnjačkog naroda izabran Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak, radio je daleko konstruktivnije nego brojni sazivi nakon njega.

Uvertira za alijanse

Čak i unatoč činjenici da je upravo bio okončan rat te da su sva trojica imala i aktivne uloge u ratu – od Izetbegovića, koji je bio bošnjački lider, do Zubaka koji je bio posljednji predsjedatelj Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne ili, pak, Momčila Krajišnika koji je kao bliski suradnik Radovana Karadžića bio predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Mandat drugog saziva Predsjedništva BiH obilježila je smjena hrvatskog člana bh. Predsjedništva Ante Jelavića koji je upravo upozorio na iznimno štetne poteze OESS-a i dijela međunarodne uprave koja je omogućila preglasavanje Hrvata i kasniji izbor protuhrvatske vlasti Alijanse za promjene u koju su ušle marginalne hrvatske stranke.

U sljedećem sazivu OHR je smijenio Dragana Čovića, a ostavku je podnio Mirko Šarović zbog sličnih prigovora. Od 2006. godine traje eksperiment s Komšićem i pokušaj realizacije bošnjačke politike koja po svaku cijenu nastoji eliminirati političku bit Hrvata. Takve inicijative još stoje na Predsjedništvu BiH, a sljedeći korak su vlade.

(www.jabuka.tv)

2 komentara

Komentiraj: