Čović: Ako se ne riješe hrvatska pitanja, neću se kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva

Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a u intervjuu za N1 je govorio o aktuelnoj situaciji u BiH i izmjenama Izbornog zakona.

U srijedu putujete s ostalim članovima Predsjedništva BiH u Bruxelles gdje ćete se sastati sa predstavnicima Europske narodne stranke.

Koje će biti teme razgovora i koja su očekivanja?

Sutra idemo, a navečer imamo večeru sa gospodinom Daulom i njegovim suradnicama, sva trojica kao članovi Predsjedništva. Mislim da će biti opće teme, stanje u BiH sa naglaskom na Izborno zakonodavstvo. Dan iza smo pojedinačno, više kao predsjednici ili predstavnici stranaka koje pripadaju obitelji Europske narodne stranke. Mislim da prvo gospodin Ivanić ima termin, zatim Izetbegović, a onda smo mi iz HDZ-a, odnosno ja sa suradnicima.

Primarno će tema biti izborno zakonodavstvo i pokušaj da Europska pučka stranka nas kao dio svoje obitelj pokuša motivirati da zajednički izađemo oko ovog prijedlog. Koliko će biti realno, vidjet ćemo. To će biti nastavak razgovora koji smo vodili u Sarajevu prije izvjesnog vremena kada je bio Daul sa svojim suradnicima gdje smo razgovarali o mnoštvu problema u BiH, o našem europskom putu.

Je li predviđeno da se sastanete sa Claudom Junckerom?

Ja sam kao predsjedavajući Predsjedništva BiH ugovorio termin. Mislim da će se taj razgovor desiti 2. veljače, a Juncker bi krajem veljače trebao biti u posjeti Sarajevu gdje bi napravio klasičnu službenu posjetu nama u Predsjedništvu, ali i svim drugim nositeljima izvršne i zakonodavne vlasti. Tematika bi bila isključivo naš evropski put i pokušaj da dobijemo kandidatski status obzirom da smo izigrali povjerenje oko Upitnika.

Sve druge aktivnosti smo završili, čak i više nego je bio plan. Nažalost Upitnik još nismo predali. Bila je jedna od varijanti da Upitnik ponesemo na naš put u Brisel. Evidentno se ni to neće desiti. Druga varijanta je da izvjestim Junckera, a vjerovatno bih se sastao i sa drugim dužnosicima EU ovisno o tome hoće li Upitnik biti priveden kraju u srijedu. Postoji i mogućnost da Mogherini pozovem u Sarajevo.

Kada se može očekivati konačno slanje Upitnika?

Ja sam jedan od onih koji je obilježen kao preoptimističan oko toga, ali realno je bilo da smo to uradili prije godinu dana. Prve ideje su bile da ćemo u 3. i 4. mjesecu završiti. EU je rekla dajte u 5. Mi smo sada ušli u 14. mjesec.

Spekulirati oko rokova više nema smisla. Zadnji rok koji smo dogovrili bio je 15.12. To je bio rok kada smo mogli spekulirati o našem kandidatskom statusu. Sada ćemo, kada god napravimo taj Upitnik, prvo moramo pregovarati s našim prijateljima i kazati zašto smo okasnili tako, a sa druge strane moramo se uklopiti u dinamiku koju oni imaju kada je u pitanju izvještaj o BiH. Realno bi bilo u 5. ili 6. mjesecu ponovo biti u poziciju da nam se da kandidatski status.

To opet nije ništa, to je samo kandidatski status. Iza toga trebamo dobiti jasan naputak da smo spremni, imamo li dopunskih odgovora…

Imali smo uvjeravanja Hahna, Mogherini, Tuska, Junckera i kazali da nam neće davati ni dopunska pitanja samo da završimo ovaj posao. Nažalost to nismo uradili i nema smisla spekulirati oko datuma. Kada završimo, treba tiho predati i nadati se kandidatskom statusu i 2019. godine otvoriti pregovarački proces gdje su danas Srbija i Crna Gora.

Teško mogu naći argumente za ovo što se dešava. Stalno smo u poziciji da gledamo je li čaša dovoljno puna ili prazna i govorimo da nam malo nedostaje. Nama više ne može mnogo ili malo nedostajati. Mi trebamo procijeniti jesmo li u stanju završiti taj posao jer su evidentno ostale nijanse.

Optimizam koji sam imao je trebao biti ohrabrenje svim instituacijama i šansa da držimo kontinuitet. Zadnja posjeta Hahna praktično na pristojan način je kazala koliko su ljudi na ovaj naš odnos. Jasno nam je kazano da kandidatski status nećemo dobiti ove godine nego tek 2019. A uveliko se spekulira o planovima EU kada će Srbija i Crna Gora postati članice”, kazao je Čović.

Izborni zakon – bh. vlasti se pozivaju da šest mjeseci prije izbora donesu novi zakon. Koliko je moguće približiti stavove?

Daul je predstavnik najveće političke obitelji u Europskom parlamentu i on želi na praktičan način pokazati. Bio je dosta kritičan kada je bio zadnji put u Sarajevu prema svima nama, osobito prema kolegama koji čine dio njegove obitelji. Mi smo u prigodi jednom ili dva puta godišnje biti sa dužnosnicima Europske pučke stranke EU na najzatvorenijim razgovorima gdje se razgovara o najozbiljnijim temama poput sigurnosti, izbjeglički koridori.

Kada očekujete takve ljude u svom društvu da zajedno s vama razgovaraju o teškim temama, onda morate preuzeti odgovornost za one stvari koje se dešavaju u vašem dvorištu. S te strane će nas potaknuti, koliko ćemo uspjeti vidjet ćemo, a vremena imamo dovoljno ako želimo.

Mi smo predali svoj prijedlog u četvrtom mjesecu prošle godine. Nijedna stranka u BiH koja se nije s tim slagala, a bilo ih je dosta iz Sarajeva, nije kazala šta je problem, šta je protuustavno i šta oni predlažu da se promjeni, nego su koristili javni eter da pokušaju obezvrijediti taj prijedlog. Taj prijedlog je još o formalnoj proceduri i on će ovih dana vjerovatno pasti.

Kao što će pasti i prijedlog SDA. SDA već 8-9 mjeseci najavljuje svoj prijedlog da bi dao nešto što ne može proći. Ako želimo, dovoljno je 7 dana da sve završimo, jer smo sve stvari izanalizirali unutar sebe. Bilo koji prijedlog koji iznesemo na stol, već je prošao neku fazu usuglašavanja SDA, HDZ-a ili nekih stranaka. Nema više izmišljanja tople vode kada je u pitanju Mostar, Dom naroda i Predsjedništvo.

Za mene postoji samo jedan imperativ – da se izbori održe i da se mogu provesti. Da bi se proveli moramo promijeniti Izborno zakonodavstvo kada je u pitanju Mostar, način izbora Doma naroda i članova Predsjedništva po modelu da jedan narod ne bira drugom predstavnike. Za to postoji mnoštvo rješenja, na stolu je do sada bilo 20. modela direknog i indirektno izbora članova Predsjedništva, nekoliko modela izbora predstavnika u Domu naroda, a da se ne mijenja Ustav jer nam je jasno da Ustav nećemo moći promijeniti.

Da li to znači da HDZ sa HNS-om više neće izlaziti sa novim prijedlogom?

Moguće da će izaći vrlo brzo. Čekamo da se završi svoj put u Parlamentu, nadam se da će to biti završeno na prvoj sjednici jer nema smisla da su nam dva prijedloga u Parlamentu. Ako završi svoj put postoji teoretska mogućnost da se, prije svega SDA, ali i druge bošnjačke stranke koje su nadmudruju oko toga kako je naš prijedlog protivan nekim odlukama Suda u Strazburu, kako je protudejtonski, kako ne odražava realnost iz Ustava, ambijent u BiH, da na tom prijedlogu napravimo promjene. I onda možemo u Domu naroda taj tekst usuglasiti, ali mala je vjerovatnoća za tako nešto.

Mi ćemo ići sa novim prijedlogom koji će biti jasna definicija kako da kreiramo BiH u budućnosti. Vjerujem da će taj prijedlog mnogima otvoriti oči, a koliko će imati šansu da prođe je drugo pitanje. Jednako tako postoji mogućnost da aktivnost koju danas vodi američka administracija i predstavnici Evropskog parlamenta u BiH, koji svakodnevno pregovaraju sa svima nama, također da možda kreiramo zajednički prijedlog što bi bilo najbolje. Svaki prijedlog je dobar ako održava jednostavnu računicu da jedan narod više nikada drugome ne bira predstavnike.

U protivnom BiH će ući u mnogo veću krizu nego što imamo danas.

Znači li to da će Međunarodna zajednica pomoći u izmjenama Izbornog zakona?

Ona to praktično već sada radi. Da li ćemo uspjeti, ovo što mi sada radimo sa gospodinom Daulom i drugim dužnosnicima EU, ovo što se razgovara već duže vremena u različitim administracijama koje sjede u Sarajevu, koje su akreditirane u BiH – prava je jedna pomoć nama. Ali opet mi moramo sami taj posao uraditi.

Ako se ne riješe sva hrvatska pitanja rekli ste da se nećete kandidrati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Stojite li pri tome?

Apsolutno. Ali pitanje kandidata o lista HDZ-a biće otvoreno 23. ožujka. Od tog trenutka mi ćemo pričati o izborima. Do tada ćemo se baviti aktuelnim temama, kako popraviti kvalitet života svih u BiH.

Naše aspiracije su visoke, želimo zajedno kroz HNS dobiti uvjerljivu ili dominantnu većinu glasova svih glasova Hrvata. Zbog toga ova priča o legitimnog predstavljanju kada su u pitanju konstitutivni naroda. Sasvim je svejedno ko će predstavljati na kojoj razini pojedinu stranku, HNS ili HDZ. Ja sam tu, ali pitanje je šta ima smisla raditi. Ako neke stvari uradimo dobro, onda to ima smisla raditi. S druge strane, davno smo se opredijelili na podmlađivanje stranke. Ja očekujem 2019. na Saboru stranke želimo značajno i vidno podmladiti sve koji će predstavljati našu stranku na različitim niovima vlasti. To ćete vidjeti kroz županijske skupštine, parlament FBiH i države.

To je šansa da napravimo laganu smjenu generacije, kako bi dali šansu značajnom broju mladih ljudi, a da mi malo stariji i iskusniji im pomažemo. I da se nakon 2022. godine politički umirovimo.

(www.jabuka.tv)