Članica SIP-a: Nitko nas ne može spriječiti da radimo svoj posao

Članica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH Irena Hadžiabdić je kazala da je, rukovodeći se zakonskim ovlaštenjem da podnose inicijative za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, SIP BiH pripremio sveobuhvatan dokument koji sadrži niz poboljšanja u normativno-tehničkom smislu, ali djelimično zadire i u složenija, ali ne i politička pitanja.

Napomenula je da je ovaj dokument još u radnoj verziji, te da će uskoro biti finaliziran, nakon što dobiju komentare i sugestije na taj tekst. Kaže da im je naročito značajan komentar OSCE/ODIHR-a, s obzirom da su se u svom radu isključivo rukovodili njihovim preporukama.

Cilj nam je bio da se eliminira pritisak na birače, da se osigura nepristrasna izborna administracija, transparentnost finansiranja, da imamo proporcionalne sankcije za kršenja s efektom odvraćanja, pojasnila je Hadžiabdić.

Kada je riječ o nepristrasnoj izbornoj administraciji, kaže da su se bavili više biračkim odborima i njihovim imenovanjem.

Smatramo da taj proces treba depolitizirati. Dali smo dva prijedloga, a da li će u konačnici biti dva ili jedan, to ćemo uskoro znati. Smatramo da se članovi biračkih odbora trebaju imenovati mnogo ranije, u neizbornoj godini, s njima jako puno raditi, educirati ih, tako da dobijemo jedan profesionalan sastav i što manje politike u biračkim odborima, navela je Hadžiabdić, te dodala da je jedini način da se bar predsjednici i zamjenici ne biraju iz redova političkih stranaka.

Kaže da je prijedlog SIP-a BiH “prilično radikalan“.

Mi uopće ne želimo predstavnike političkih stranaka u biračkim odborima, ali vidjet ćemo šta će u konačnici zakonodavac reći o tim našim rješenjima. Nadamo se da će im ovaj dokument, koji ćemo proslijediti Parlamentarnoj skupštini BiH, omogućiti dobre ideje, da na temelju onoga što smo mi ponudili, grade još bolja rješenja na Interresornoj radnoj grupi, kazala je Hadžiabdić.

Pojasnila je da su dali dva prijedloga. Jedan je da se birački odbori imenuju na osnovu javnog natječaja u neizbornoj godini, da se onda sa te liste, certificirani, s kojima se rade dugoročniji treninzi, imenuju članovi biračkih odbora – predsjednici, zamjenici i članovi.

Navela je da drugi prijedlog ide na varijantu da se samo predsjednici i zamjenici predsjednika imenuju na osnovu javnog natječaja i oglasa i da se s njima malo duže radi, da se bolje obuče, a da ostali članovi budu ispred političkih subjekata.

Hadžiabdić kaže da je to na tragu prijedloga OSCE/ODIHR-a, koji je u svojim preporukama rekao da se može razmisliti da to budu samo predstavnici parlamentarnih stranaka.

Mi smo, slijedeći to, dali takve preporuke, mada moram reći da je bilo različitih razmišljanja o svakom prijedlogu, ali smo dali ono što je postiglo većinu, kaže Hadžiabdić.

Što se tiče biračkih spiskova, navodi da su željeli da se oni barem dva puta objavljuju u neizbornoj godini, što do sada nije bila praksa, kako bi birači mogli vidjeti jesu li doista u biračkom popisu, te da li su članovi njihovih obitelji koji su umrli još uvijek na popisu.

Da onda dostave te podatke prema nama, a mi prema matičnim uredima, preko općinskih izbornih povjrenstava, ili oni osobno. Jednostavno da vidimo što je problem, jer SIP BiH nema pravo brisati ljude s biračkog popisa. Željeli bismo imati elektronske prijave za birače van BiH, ali nam je jako bitan novi dokaz u postupku aktivne registracije birača van BiH, da bismo smanjili zlouporabe, a to je dokaz o točnoj adresi u inozemstvu ili dokaz nadležnog tijela o boravištu naših birača van BiH, pojasnila je Hadžiabdić.

Kada je u pitanju financiranje izbora, kaže da je zakon vrlo precizan, te da su jedan od osnovnih međunarodnih standarda, redovni izbori. Po našem Izbornom zakonu, izbori se moraju održavati svake četiri godine. Ističe da nitko nema pravo, niti itko ikome može produžiti mandat, posebno ako se radi o izabranim dužnosnicima na izravnim izborima, ili skraćivati.

Imamo neke odredbe za izvršnu vlast oko tehničkog mandata koje se, na žalost, obilato koriste u našoj zemlji, pa se vlast ne formira i po nekoliko godina. To nisu prirodna stanja, podsjeća ona.

Hadžiabdić smatra da, kada bi se ispunjavale zakonske odredbe, nikakvi problemi ne bi postojali u vezi s financiranjem izbora.

Međutim, dodaje ona, znamo da je praksa kasnog usvajanja proračuna i da je ona prošle godine imala efekte na organizaciju izbora, jer je sve dovodila u pitanje. Napominje da su prošle godine proveli gotovo nemoguće izbore, u vrlo teškom, izazovnom razdoblju.

Ovog puta smo željeli da, ako netko ne poštuje zakonsku odredbu da se nakon raspisivanja izbora sredstva osiguraju u roku od 15 dana, kako je Zakonom propisano, da sredstva treba osigurati Vijeće ministara BiH svojom posebnom odlukom. Ono što je nama značajno je da, u svjetlu unaprijeđenja izbornog procesa koji mnogi očekuju, ono što planiramo za određena unaprijeđenja i za realnu provedbu izbora ne bude upitno i ne bude na određenim razinama vlasti koji diskutiraju o izborima mijenjano, devalvirano, kazala je Hadžiabdić.

Napomenula je da su 10 milijuna KM u aneksu proračuna planirali i već sada znaju da je Vijeće ministara BiH taj njihov prijedlog “devalviralo u tom smislu da Predsjedništvu BiH nije ni dostavljen taj aneks proračuna, o tome se neće ni raspravljati”.

Dodaje da su velika očekivanja javnosti da bude određenih unaprijeđenja u tehničkom smislu, a sve to zahtijeva novac.

Hadžiabdić je govorila i o prijedlozima SIP-a BiH koji se odnose na uvođenje novih tehnologija u izborni proces.

Kaže da su, očekujući neke odluke parlamenta u kom pravcu ići, održali sastanak s predstavnicima IDDEEA-e (Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH) i razmišljali da je jedino realno u ovoj situaciji, uz doznačavanje određenih proračunskih sredstava, realizirati za izbore 2022. godine možda identifikaciju birača, fotografije birača na Središnjem biračkom popsiu, elektronski birački popis dostupan na svim biračkim mjestima i čitač otisaka prsta koji bi onemogućio glasanje za drugog.

Imamo dosta prigovora, a neadekvatne načine da se tome uvijek stane ukraj, posebno ako u takvim kršenjima učestvuju birački odbor i posmatrači zajedno. To će zahtijevati određenu mrežnu opremu i tehničku opremu na biračkim mjestima, ali bi ovakva mašinerija, koja bi se mogla sastojati u vidu običnih laptopa, mogla omogućiti i izravno unošenje rezultata odmah u obrasce na biračkom mjestu i njihov transfer prema općinskim izbornim povjerenstvima, navela je Hadžiabdić.

Po njenim riječima, to je posao koji zahtijeva više od pola godine da bi se pripremio. Uvođenje novih tehnologija, ne samo da zahtijeva relevantan zakonski okvir nego i sredstva, pravovremenu nabavku, usklađivanje sa svim standardima sigurnosti, ugradnju, testiranje, edukaciju osoblja i birača.

Ističe da je potrebno raditi odmah, te dodaje da su sa IDDEEA-om formirali radnu grupu koja bi trebala za ova unaprijeđenje u smislu identifikacije napraviti jasan plan i proračunski okvir.

Aneksom smo već planirali orijentacijska sredstva. Ono što je izazov je zapravo mrežni sustav za trasfer tih rezultata, kako su nam IT stručnjaci iz IDDEEA-e objasnili, ali bi se mogao koristiti i rentirati mrežni sustav tri tele-operatera u BiH. To su naša razmišljanja kako u što kraćem roku ipak ostvariti neka unaprijeđenja, navela je Hadžiabdić.

Ona je napomenula da SIP BiH nema pravo podnositi prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, te da jedino mogu podnositi inicijative, što i rade, tako da će inicijativu poslati u Parlamentarnu skupštinu BiH.

Kaže da se radi o sveobuhvatnom dokumentu “koji je jako koristan, sadržajan”, te da je dostupan javnosti na web stranici SIP-a BiH.

Smatramo da smo uradili dobar posao u nuđenju nekih boljih rješenja. Ako ih zakonovadac bude smatrao značajnim bit ćemo sretni da smo dali doprinos. Bez obzira što nismo članovi radne grupe, nitko ne može spriječiti Središnje izborno povjerenstvo BiH da radi svoj posao, zaključila je Hadžiabdić.

Na kraju je komentirala činjenicu da članovi SIP-a BiH nisu uključeni u rad Interresorne radne skupine za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, kazavši da bi za nju bilo potpuno prirodno da članovi SIP-a budu članovi Interresorne radne skupine, kao što je to bilo do sada.

Međutim, poštujem sve zaključke parlamenta, pa i ovaj, ali isto tako želim istaknuti da ovlaštenja Središnjeg izbornog povjerenstva BiH proizilaze iz ovlaštenja Parlamentarne skupštine BiH. Mi smo dužni biti na raspolaganju. Od nas nije tražena pomoć. Mi smo je ponudili, u skladu s našim zakonskim ovlaštenjima stojimo na raspolaganju, zaključila je Hadžiabdić.

(Fena)




5 komentara

  • Produzite komsicu mandst za 4 god. bez odrzavanja izbora. Svakako ste svi njegovi i Bakirovi. To je siguran, demokratski put u raspad BiH. Tako su srbi Sejdu birali i Juga ode… Bosnjaci su toliko ogrizli u prevare da su ubjedeni da mogu Federaciju pretvoriti u cidto bosnjacki entitet. A vazda hrvate prouivaju za neki treci entitet a svoj prave vec 15 god…

  • Hrvati ma je kriva njihova vlast a ne ni sdp,sda ili bilo ko drugi.U zapadnoj hercegovini isključivo HDZ-e sve kontroliše i o čemu sad pričati.Ko je upropastio Alumijski,ko eronet ko sve ostalo.Ko je ubacio tolike uhljebe u državne firme jel možda SDA ili SDP-e,ko je mogao ial nije htio treći entitet zna se.Ljudi nebudimo smješni….

  • Kakav je to SIP Ili CIK da se od njih nitko ne buni šti Bošnjaci boraju svoga Bošnjaka u predsjedništvo BiH pa još Boşnjaci biraju podobnog Hrvata u predsjedništvo BiH i nitko od članova SIP ili CIK se ne protivi toj krađi.
    Kakva je to država….

  • Kakav je to SIP Ili CIK da se od njih nitko ne buni šti Bošnjaci boraju svoga Bošnjaka u predsjedništvo BiH pa još Boşnjaci biraju podobnog Hrvata u predsjedništvo BiH i nitko od članova SIP ili CIK se ne protivi toj krađi.
    Kakva je to država….

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.