Cijene u BiH šokiraju: Špinat skup kao meso, a junetina s 10 skočila na 30 KM

Iako su prema podacima agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO cijene hrane u siječnju na najnižoj razini u više od godinu dana, u Federaciji BiH to nije slučaj.

FAO, koji kao ključni izvor informacija i statistika pruža podatke o hrani i poljoprivredi za više od 245 zemalja, u svojoj godišnjoj usporedbi za prvi mjesec u 2026. ističe 0,6 postotni pad cijena, no informacije iz nekoliko naših udruga za zaštitu potrošača ukazuju na zaključak da taj trend kod nas nije zaživio.

Nismo primijetili da su se neke od cijena snizile, ne znatno. U praksi, cijene možda i ne rastu, ali potrošači se, vjerujem, ponajviše žale zbog neimaštine, izjavila je predsjednica Udruge potrošača općine Kakanj “Potrošač” Ferida Kulović.

Istaknula je kako je jasno da bi se trebale sniziti cijene osnovnih namirnica, posebno jer je često slučaj da uslijed poskupljenja jednog energenta, npr. plina koji kod nas jest poskupio, cijene automatski “podivljaju”.

Dodala je da se građani žale na cijene i da njezina udruga, kada primijeti neku “nenormalnu cijenu”, istu prijavi federalnoj inspekciji.

Poskupljenje je, istaknula je, posebno primjetno na primjeru voća i povrća:

 

  • Konkretno, cijena špinata kreće se od osam do deset maraka, što su potrošači uspoređivali s cijenom kilograma mesa.
  • Voće je osjetno poskupjelo u zadnje vrijeme, pa se tako cijena grožđa kreće od 9 do 12 maraka.
  • Narasle su cijene limuna i banana, voća koje se ne uzgaja u našim krajevima, ali zabrinjava rast cijene špinata koji je uobičajena poljoprivredna kultura u BiH.

Predsjednik Udruge građana Posavske županije “Klub potrošača Odžak” Redžo Omerbašić dodao je kako situacija na terenu nije sjajna, ali da se cijene ipak stabiliziraju.

Kupovna moć je opala za nekoliko postotaka, tako da u prvoj polovini godine očekujemo blagu stabilizaciju cijena. Jasno, isplatom većih mirovina i davanja radnicima, to će se u dogledno vrijeme promijeniti, jer cijene hrane prate cijene energije, plina i struje, naglasio je Redžo Omerbašić za Fenu.

Kaže da se često događa da se na tržištu pojavi višak robe pa dolazi do sniženja, što je konkretno dovelo do niže cijene pilećeg mesa, te da je zbog te pojave i cijena brašna u normalnim granicama, no jedna ga pojava ipak brine:

Građani su se više žalili u studenome i prosincu nego sada, pogotovo na pekarske proizvode i meso čija je cijena porasla trostruko u odnosu na razdoblje od prije dvije godine.

Junetina je koštala između 10 i 12 maraka, a sada je 30 maraka.

Sektor poljoprivrede je zanemaren, nema domaće proizvodnje ni tovljenja, pa smo oslonjeni na uvoz, što prema njegovim riječima nije dobra ekonomska politika.

(www.jabuka.tv)





27 komentara

  • Proizvodi hranu za sebe i obitelj i nema krize. Ne može se u nas kao na zapadu baš sve kupit, naša su primanja manja nego na zapadu. Treba bar donekle vratit tradicionalni sustav , npr pet koka ti je dovoljno da imaš jaja za sebe, krompir, kupus, i ostalo povrće na tisuću kvadrata svaka obitelj može sebi proizvest. Na selu bez problema svako može odvojiti dva gudina i ima dovoljno mesa itd utd.
    Problemi su u neradu. Točka.

    • Problemi su i u klimatskim promjenama. Sta ti to vrijedi da posadis kad gamad u vrtu sve poždere ili dodje jaka kiša,suša ili nešto treće.

      • Ima i toga, ali se još može štogod uzgojiti za sebe, ali kapitalizmu nije u interesu da uzgajaš svoje nego da kupuješ, ti si potrošač, zamisli da sada svi počnemo saditi, mepas, namex i ostale trgovine bi se mogle zatvoriti ili barem većina njih, ali to ne odgovara politici. O korisnosti domaće hrane i kupovne i poveznice s raznim boleštinama ne treba više ni trošiti riječi.

      • 13.06,
        Prije je bilo j teže i puno ,puno gore,
        pa se od zemlje,duvana i stoke živjelo,ko je živio zna kako je to teško i skromno živjelo,nije do klimatskih promjena ni do gamadi,ni kiše,suše ni ničega trećeg nego do nerada ljudi koji bi bili gladnija više nego u ratu da trgovina nema.
        Kanali zatrpani neočišćeni ,trimerima se bore protiv trave umjesto da stoka se drži,na poljoprivrednoj zemlji se grade zgrade što nikad nije bilo ni smjelo se graditi i uništavati radnu
        zemlju.Vidite kako rade u Astriji ,Njemačkoj koze,ovce i krave svugdje pasu i sve čisto i lijepo.

        • Tamo njihove vlade snažno podupiru poticajima poljoprivrednike. Takodjer,mogu se prijaviti i na EU projekte. I pravni sustav je koliko toliko uređen. Postoji neki red. BiH je kaotična, inflacija je velika,i moglo bi biti i gore.

        • Prije nije bilo globalizacije,interneta. Trgovinske veze su se stvarale unutar regija. Sa razvojem digitalnih tehnologija i međunarodnih povezivanja širile su se veze. Prednost je što se stvorila konkurencija i mogućnost kupnje različitih proizvoda. U Jugi si imao nekoliko artikala i svi su se proizvodili u Jugi. Danas imas svega od tekstila sa istoka do proizvoda proizvedenih diljem svijeta. Nedostatak je što imamo nelojalnu konkurenciju i državu koja se de facto i de jure ne smije miješati jer smo u slobodnom trzistom gospodarstvu. A isto tako ne želi smanjiti poreze.

    • Tako je! Sve ovo sto svak moze proizvest,treba da bude jos skuplje. Sve gospoda,nebi se nista radilo,a da se dobro zivi,i onda kukat kako je skupo

  • Skuplji smo od Austrije, Njemačke,o kvaliteti hrane bolje da ne razmišljamo šta nam prodaju, a plaće puno manje ovo je katastrofa šta se radi od ljudi u Hercegovini.Samo Bog nas može spasiti od ove pohlepe bogataša jer oni apsolutno ne misle na narod.Bože, uzdam se u tebe.🙏

  • Pohlepa trgovaca…za lijeka im trebalo.
    Kg tikvica kosta 10 KM u Martomu u Mostaru a nabavlja ih za 2 KM.To je previse marze koja granici sa bolescu i krajnje je izrabljivanje jadnog naroda koji ovisi od ovakvih prodavnica.

  • Kupuju se kosilice i trimeri a ne freze i traktori. Od ćaćinih štala se prave konobe a od čatrnja komore. Umjesto trešnje i jabuke sade se neke bezimene i nepoznate biljke možda i otrovne.

  • Tko čeka sve od drugog (tržnog centra), onda se nema pravo buniti ni na cijenu ni na kvalitetu. Mi smo samo jaki na riječima, a rađa na njivi i u štali nam nekako ne iđe. Da ostavimo sat vrimena dnevno mobitele i ne čitamo smeće od politike i da radimo u svom vrtu, mogli bi imati dobar dio svoje hrane, barem oni koji imaju zemlje za obradu.

  • Zadignit sve jos 40% kad se nista ne isplati sadit.Normalno smanjit cijenu interneta da se more cili dan fejzbucit itd….

  • Meni su ove cjene jeftine jer ne kupujem jer imam sve svoje domace..a jeftine su mi iz tog razloga što imam viška prodam i volio bih da su što više a što gospoda nece da radi ništa..a kuka kako se ne isplati i kako je skupi e onda ceš to i platit a kavu pit i pametovat a neko radit i čaba davat e to nece moc sigurno

  • Ništa to nema opravdanja, osim sto nas naši trgovački lanci i mesari i naši ratni profiteri pljačkaju.! RH jeftinija sa mesom, mlijekom, ribom, maslac, jaja i još puno toga od nas ovdje. Čista pljačka naroda. Zato ne daju Lidl u ZHZ i Širokom. Marže im 100-300 posto. Naši domoljubi.

  • Isto mlijeo u RH ispod 1 marke, a kod nas preko 2 marke? Maslac duplo skuplji u BiH? Janjetina skupnja 50% u BiH nego u RH? Mogao bih tako nabrajati u nedogled, aHrvatska slovi kao skupa država? Trgovine poskupile riblju konzervu za 1 km po konzervi u odnosu na dojučerašnje cijene? Ovo je ludnica? Država ne postoji, zakon o zaštiti potrošača ne postoji, plaće i mirovine ne postoje?

Komentiraj: