Iako je svojevremeno 2018. djelovala kao realnost za pristupanje zapadnog Balkana Europskoj uniji, sada to više nije slučaj. Danas se neslužbeno spominju “tri nove članice u sljedećih 10 godina” ili “cijelu regiju do 2025.- 2030.”, piše danas web portal Deutsche Welle.
Deset godina poslije Solunske deklaracije kojom je EU potvrdila „europsku budućnost“ zapadnog Balkana, dužnosnici EU ponavljaju da ujedinjenje Europe nije kompletno bez proširenja na cijeli Zapadni Balkan. Istovremeno oni ne žele davati prognoze ili, kako kažu, „lažna ohrabrenja“ kada bi se to moglo i realizirati.
Iako je svojevremeno 2018. godina, kao simbolika stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, djelovala kao realnost za pristupanje zapadnog Balkana Uniji, sada to više nije slučaj.
Pristupanje postaje sve zahtjevniji proces, a atmosfera i raspoloženje u EU ne idu u prilog proširenja.
”Nije vrijeme za smjele poteze. Poslije pristupa Hrvatske opći je trend, i žao mi je zbog toga, tzv. “konsolidacija” unutar same Unije. To znači da do novog proširenja vjerojatno neće doći u ovom desetljeću”, smatra izvjestiteljica Europskog parlamenta za proširenje Maria Eleni Koppa.
Kao predstavnica grčkih parlamentarca, Koppa kaže da se već odustalo od ideje nekadašnjeg grčkog premijera Jorgosa Papandreua, da se tijekom sljedećeg grčkog predsjedavanja EU, u prvoj polovici 2014.godine, održi solunski summit II, na kome bi se fokus EU ponovno vratio na zapadni Balkan.
”Sada se, realno, možemo nadati da ćemo u tom razdoblju moći početi pregovore sa Srbijom, organizirati Međuvladinu konferenciju i otvoriti poglavlja 23 i 24. Očekujemo da bi Albanija već u prosincu mogla dobiti status kandidata. Za ostale nisu predviđena važnija događanja”, kazala je ona.
U EU svi će se složiti da je u posljednjih 10 godina došlo do napretka u samoj regiji. Kao dva najveća izazova na zapadnom Balkanu u Bruxellesu danas vide pitanje imena Makedonije i nefunkcionalnost BiH, za čiju će političku situaciju u EU reći da se nije popravila „još od Solunskog summita 2003.“ Istovremeno će se ukazati na potrebu uspostavljanja zdrave demokracije u regiji, na nedostatke u oblasti vladavine prava, na korupciju i kriminal, slobodu izražavanja, i dalje postojeće etničke i bilateralne probleme.
A povrh svega dolazi važno poglavlje ekonomije.
”Došlo je vrijeme da sa rada na miru i stabilnosti pređemo na polje ekonomije”, smatra generalni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Goran Svilanović.
I dok se zemlje regije žale da „izbirljivost i zahtjevnost“ EU, istraživanja govore da građani zapadnog Balkana i dalje žele da postanu dio EU na prvom mjestu zbog nade u ekonomski prosperitet, a zatim dolazi želja za uređenom državom.
A sa druge strane, EU očekuje „učenike sa najboljim ocjenama i vladanjem“, ali ne poriče da je upravo politika proširenja bila jedna od njezinih najuspješnijih politika. Ulazak Hrvatske u EU pozdravili su tako i jedni i drugi.
”Mi to vidimo kao ogromno ohrabrenje, kao činjenicu da je članstvo moguće”, poručuje Svilanović.
”Ako mogu oni što ne bi mogli i mi. Možda će nam biti potrebne godine, ali to nam je usprkos svemu dostupno”, dodao je.
I dok se neslužbeno spominju „tri nove članice u sljedećih 10 godina“ ili „cijelu regiju do 2025.-2030.“, sporo ili ipak samo „po pravilima“, proces proširenja nastavlja svoj život, piše web portal Deutsche Welle. (Fena)
(www.jabuka.tv)
možda 2125 godine-prije sigurno neće, a dotle svakako više neće bit svita pa je tako BiH totalno zastalno u kurcu