Centar za životnu sredinu: BiH mora što prije odustati od prljave energije

Centar za životnu sredinu, povodom Svjetskog dana klimatskih promjena koji se obilježava 15. svibnja kao opomena na globalne promjene klime nastale pod utjecajem čovjeka, upozorava da su neophodne hitne akcije kojima će se smanjiti emisije štetnih plinova u Bosni i Hercegovini, a time i značajno umanjiti posljedice klimatskih promjena.

Jedna od akcija koje u Bosni i Hercegovini moraju početi što prije jeste odustajanje od prljave energije proizvedene iz ugljena, navodi Centar za životnu sredinu u priopćenju za javnost.

Iz Centra upozoravaju da su veliki zagađivači, prije svega termoelektrane, najodgovorniji su za emisije štetnih plinova, te smatraju da je iz tog razloga potrebno što prije početi s dobro planiranim procesom dekarbonizacije, odnosno odustajanja od proizvodnje energije iz ugljena i fosilnih goriva.

Trenutno je više od 50 posto država europskog kontinenta odlučilo prestati koristiti energiju iz uglja, što znači da su ozbiljno krenule u proces dekarbonizacije, dok BiH i dalje tom procesu pristupa bez prave strategije i plana. Ne samo to, već i dalje planira izgradnju novih blokova termoelektrana na ugljen, koji će se nedvojbeno pokazati kao neisplativi, a pritom i štetni po zdravlje i životnu sredinu. Ovako vlasti prave još jednu promašenu investiciju, čiji kredit će vraćati buduće generacije, istaknula je Ivana Čulić iz Centra za životnu sredinu.

Ekološke organizacije okupljene u EkoBiH mrežu, uputile su i Apel za reviziju energetske strategije, prema svim razinama vlasti.

U apelu se traži izmjena strategije i dodavanje scenarija dekarbonizacije, odnosno zelenog energetskog scenarija.

Kako se u priopćenju navodi, Bosna i Hercegovina je pristupanjem i potpisivanjem Pariškog sporazuma, prihvatila ograničiti vlastite emisije tako da se globalna temperatura ne bi povećala za 1,5, odnosno dva stupnja Celzijusa.

Istovremeno, ističe se da bi ovakvo povećanje temperature uzrokovalo katastrofalne posljedice po prirodu i ljude.

Pariški sporazum, kako se nadalje navodi, definira i dodatne dokumente i strategije koje države potpisnice moraju pripremiti, uključujući i BiH, a jedan od njih je NDC – Utvrđeni nacionalni doprinos emisija, kojim se pokazuje usmjerenost države ka smanjenju emisija plinova staklenika.

Radi se o dokumentu koji je nedavno i usvojen na Vijeću ministara BiH, ali u njemu su navedene i planirane nove termoelektrane na ugalj, što je nedopustivo ukoliko stvarno želimo smanjiti emisije štetnih plinova, navodi se u priopćenju.

(Fena)


3 komentara

  • Da bi se odustalood prljave energije, treba zatvoriti sve rudnike ugljena u BiH. To ne daju kriminalci i lopovi Bakir, Džaferović, Komšić, Novalić&comp, pa stalnu upucavaju gomile PRORAČUNSKOG novca u rudnike. Dug tih rudnika samo Poreznoj upravi prelazi jednu i pol milijardu! To ovim razbojnicima nije puno,m ali im je bilo puno uaciti stotinjak milijuna u Alumnij i spasiti ga propasti. To je sve muslimanska mafija, pravi pravcati lopovi.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.