Broj farmi opada, baš onoliko koliko rapidno raste broj kladionica

Odlični zemljišni i vodni resursi, nevjerovatan potencijal za razvoj organske proizvodnje, nepregledne poljane, livade, pašnjaci, visoravni, tradicionalni domaći proizvodi bez konkurencije, razvoj sela i ruralnih potencijala, odobrene dozvole za izvoz.

Samo su neki od spektakularnih naslova o bh poljoprivredi. Realno stanje na terenu u vrlo malim postotcima i je tako, za one koji znaju iskoristiti potencijal, imaju sluh za biznis, hoće i znaju se uhvatiti u koštac sa tržištem i zaradom. Znaju šta selo pruža i može, piše Agroklub.ba.

Odemo li ispod površine, dublje, kad sagledamo realno stanje, pitanje je tko će sve te resurse u budućnosti koristiti, gdje su mladi ljudi na selu, osim što zemlju napuštaju, simptomatično nove generacije gube radne navike, idu linijom manjeg otpora, sve što je nekad bila blagodat danas je sramota.

Sramota je u današnjem društvu objaviti story s kravom, na njivi, pa čak samo i posjetiti farmu goveda, voziti traktor i slično.

Mladima poljoprivreda nije u fokusu

Kažu da je William Shakespeare uzimao umjetnost kao mjesto pojavljivanja istine, ako je tako, onda citat iz remek djela “Hamlet” opisuje bh poljoprivredu ovako: “Nešto je trulo u zemlji bosansko-hercegovačkoj“! Razumljivo, svaki početak je težak, nije lako započeti bilo koju poljoprivrednu proizvodnju i ostvariti zaradu i egzistenciju. Tvornica pod otvorenim nebom, kako poljoprivredu još nazivaju je vrlo rizičan biznis, i često ne zavisi samo od vlastitog rada i truda. Međutim, mnogo je pozitivnih priča ispričano, priča koje i dalje traju, te su odličan primjer.

Danas većinom to izgleda ovako: obitelj se tradicionalno bavi poljoprivrednom proizvodnjom, desetak muznih grla, 50 duluma obradivog zemljišta, zaključen ugovor o otkupu mlijeka, usput  i 2-3 tovna bika tijekom godine, traktor u funkciji, štala izgrađena, višak mlijeka se preradi u sir za kojim se na tržnici traži kilogram više. Sve to, prethodne generacije poljoprivrednika su baš tu na selu gradile, pradjed, djed pa otac i tu nažalost danas priča završava u većini slučajeva.

Ipak nije sve tako crno, ima onih koji i nastavljaju dalje, sin preuzima već utemeljenu proizvodnju i prodaju. Ipak jedno pitanje “visi u zraku”, zašto mnogi mladi na već “razrađen” obiteljski poljoprivredni biznis ne nastavljaju dalje, ne zanima ih to zanimanje, idu sa sela, svjesno za manju plaću od onoga što bi na kućnom pragu zarađivao!? Pitanje kojim se današnji sustavi i društvo ne bave, onoliko koliko bi trebalo, stoga i utemeljen odgovor i ne postoji, samim time ne nazire se niti rješenje!

Ruralno nije sramota

Kakvo je to selo gdje te više pjevac ne budi svojim jutarnjim pjevom, gdje tek poneka krava šeta livadom, gdje je 100% stanovništva u mirovini, gdje se traktori više ne voze, a plastovi sijena mogu izbrojat na prste jedne ruke? Silni programi pomoći, poticaji, programi ruralnog razvoja ne nude pravo rješenje. Na žalost, sve dok  se u pojedinim županije Federacije u tijeku godine više registrira kladioničarskih poslovnica od registriranih tvrtki, silni programi poticaja nemaju svrhu. Ustvari imaju, ali samo za one koji ih donose, što se kaže neka ima na papiru i pokoji društveno politički poen!?

Svijest, a i mentalitet mladih već je odavno daleko od poljoprivrede, a osim što nema zainteresiranosti, prešlo se izgleda na veći stupanj, poljoprivreda i selo postaju sramota u društveno socijalnim kretanjima.

Mnoge zemlje EU odavno su prepoznale ovaj problem, sustavno ga rješavaju multidisciplinarno od obrazovnog sustava do novih proizvodnih tehnologija kako bi ruralna područja ne samo oživjeli već ih učinili samoodrživim. Dovoljan je podatak da svima bude jasno koja važnost se ovom problemu u EU daje, a to su financijske potpore. Za razdoblje od 2007. do 2013. godine, programu je namijenjeno 96,4 milijarde eura. U novom financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, predviđena sredstva za poljoprivredni program i ruralni razvoj iznose 95,577 milijardi eura. Ako već oni koji trebaju ne znaju, neka prepišu od uspješnih, to nije sramota ako je cilj ruralne sredine učiniti samoodrživim i primamljivim za stanovništvo.

(www.jabuka.tv)


16 komentara

  • Tako to bude kad poticaj dobiju ljudi koji zemlju imaju samo na balkonu..a oni sto bi radili sadili kopali dobiju samo lazi obecanja

  • Tko nije radio u poljoprivredi moze samo davati neistine. Domace i uvozno ne moze imati istu cijenu, to je prvo i osnovno. Drugo, ne mozete uspoređivati profit vlasnika farme i vlasnika kladionice. Prvi ima dobit 20% od prometa a troskove 80% a vlasnik kladionice obrnuto. Trece, lakse je naci zensku (u većini slučajeva) osobu za rad u kladionici nego za rad na farmi, taman da je placa na farmi 20-30% veca… Drzava znacajno moze utjecati na jacanje Bh poljoprivrede al ti ne zeli.. ako netko zeli nek postavi pitanje koje ga zanima, odgovorit cu mu jer poznajem sve računice u poljoprivredi vezano za proizvodnju mesa i mlijeka.

  • Vidi ovih gore sto brane kladionice sigur vire gazdama iz guz.ce..smrcu drogu snjima ili dilaju zanjih..sramota koga branite..bit ce brzo ko u splitu dok neko ne proseta s kalasom…

  • Jel se netko upito odakle tom gazdi premier klad. po 100-200 miliona prihoda godisnje..to drzava nema..to su lopovi prve klase kao i politicari koji samo zive od sirotinje koju pljackaju citav zivot..doce ih to glave kad tad..

    • Pajdo,on ih nije ukro,nije lopov. Nitko tebe ne tjera u kladionicu. Nego svi bi htjeli para bez motike. Zato je i napravljena ova usporedba s kladionicama. Narod je kriv i nitko vise

  • Jes to i ti Sutljivac neki njihov potrcko..jel ti znas da je svugdje u svijetu gdje su igre na srecu ide 60-40% za igrace a kod premier lopova dokazano za bingo 95-5% za kladionicu..znaci daje samo 5 % igracima..i to ti je posteno..maaarssss…

    • Zovu se igre na srecu,ako nakon odigranih deset igra na bingu ne dobijes nista trebas imati dovoljno soli u glavi da znas da neces dobiti nista ni nakon sto igara. Ako nastavis igrat i nakon toga onda te stvarno nemam sta zaliti jer si ovca prve klase. Sisaju te dok si mlad i zakolju kad ostaris. Shvati da ti je bolje igrat lutriju nego kladionicu. Budale igraju kladionicu jer misle da su pametni da mogu predvidjet rezultat ako malo istraze klubove. To je sreca i nista vise

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.