Web stranica “Bošnjakovo Brdo”, koja prati priče vezane za Bošnjakovo i Ćavarovo brdo, prerasla je okvire osobnog projekta. Iza stranice stoji 27-godišnji magistar informatike Josip Bošnjak, mladić koji je svoje dvije ljubavi – tehnologiju i povijest – spojio u digitalni arhiv zavičajne baštine.
Josip s ponosom ističe da je najveću ljubav, odnosno životnu odabranicu, suprugu Anamariju, “vratio” korijenima. Naime, Josipova supruga profesionalna je odbojkašica i austrijska reprezentativka.
Iako je rođena u Austriji i karijeru je gradila po Sloveniji, Italiji, Rumunjskoj i Mađarskoj, njezini su korijeni čvrsto vezani uz ovaj kraj: po ocu je s Kočerina, po majci iz Duvna. Zahvaljujući Josipu, tim se korijenima i vratila.
Josipu je supruga najveća podrška u svemu, a zahvaljujući Josipu i ona se vratila korijenima
Nastanak projekta
Kako je mladi Bošnjak objasnio za portal Jabuka.tv, priča o “Bošnjakovu Brdu” počela je od jedne obiteljske priče. Josipov djed, rođen 1938. godine na Bošnjakovu Brdu, odrastao je u poratnom siromaštvu, bez oca koji je nestao na Križnom putu.
Jedna šnita kruha dijelila se na tri dijela – doručak, ručak i večera, znao je reći. Unatoč svemu, zadržao je dobrotu i mirnoću koje su unuka godinama vraćale k njemu i baki, njihovim pričama i skromnom, ali dostojanstvenom životu.
Iz želje da djedove uspomene ne nestanu nastala je ideja o bilježenju razgovora, a zatim i o web stranici. U vrijeme dok je završavao studij informatike, Josip je odlučio spojiti struku i emociju: osobni dnevnik pretvorio je u javno dostupnu zbirku priča, fotografija i povijesnih zanimljivosti.
Josipovi djed i baka ispred stare kuće na brdu
Tako je nastalo “Bošnjakovo Brdo“, osobni projekt s jasnim ciljem: očuvanje lokalne kulturno-povijesne baštine.
Od “čijeg” do “našeg” brda
U početku je stranica pratila isključivo Bošnjakovo brdo. No, susret s profesorom Tomislavom Ćavarom, koji također vuče korijene iz istog kraja, prirodno je proširio fokus na Ćavarovo brdo. Naziv brda već je desetljećima predmet dobrodušnih prepucavanja – svatko ga svojata za svoje prezime – ali arhivska građa potvrđuje da su oba imena jednako ispravna.
Možda je i dobro da se ta rasprava nastavlja, makar i kroz šalu, jer na taj način raste zanimanje za brdo i njegovu priču, kaže mladi Josip Bošnjak.
Projekt “Bošnjakovo brdo” izrastao je iz obiteljske priče. Foto: snimka zaslona
S vremenom su se teme prelile na šire područje Širokog Brijega: ilirsku i rimsku prošlost, stare predaje o vilama, legende, zaboravljene utvrde, značenja toponima i prezimena.
Objavljujem sve što mi u datom trenutku pobudi znatiželju, sve što osjećam da zaslužuje da se o tome progovori. Glavna mi je polaznica uvijek ista: skrenuti pozornost na ono što je manje poznato u našem kraju, objašnjava Bošnjak za portal Jabuka.tv.
Lokalni entuzijasti i digitalizacija prošlosti
Iako ne spada među one koji će sate provoditi nad knjigama, Bošnjak je neumoran tragač za podacima. Danas s nekolicinom istomišljenika ima digitalnu zbirku od više od stotinu knjiga u PDF-u.
Interaktivna karta povijesnih lokaliteta s područja Širokog Brijega
Veliki je zagovornik digitalizacije starih dokumenata, službenih novina, karata i publikacija kako bi bili dostupni svima. Na dnu svakog teksta pedantno navodi izvore, svjestan da bez njih priča nema težinu.
Među prvim suradnicima bili su mu lokalni entuzijasti – među kojima ističe Tomislava Topića, Roberta Bošnjaka, Tomislava Ćavara i Ivana Karačića – koji mu pomažu u rodoslovljima i arhivima, tu su i povjesničari, Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg, kao i lokalni portali koji redovito prenose njegove tekstove.
Posebice bih izdvojio Ivana Kraljevića, povjesničara Ivana Dugandžića i Gojka Jelića koji su bili jako susretljivi sa svakim mojim upitom i istraživanjem. Moram naglasiti i katastar, koji mi je često bio polaznica u istraživanju, s obzirom da nazivi parcela često nose zanimljive priče, navodi Bošnjak za portal Jabuka.tv.
Katastarski nacrt Bošnjakova brda iz 1890. godine
Tako se oko jedne web stranice polako oblikuje mala zajednica ljudi koji vjeruju da prošlost vrijedi spašavati od zaborava.
Možda ponekad idealiziram naše stare, ali to činim s razlogom, uspoređujući njihovo vrijeme oskudice, ali bogatstva duha, s današnjim vremenom obilja i usamljenosti.
Živimo u razdoblju kad imamo sve na dohvat ruke, a rijetko se osjećamo povezani, objašnjava Bošnjak za naš portal.
Upravo iz te perspektive nastao je i njegov diplomski rad u kojem je, koristeći podatkovnu znanost, simulirao život katoličke obitelji s današnjeg područja Širokog Brijega u 18. stoljeću.
Od bunkera do galerije
Na stranici se često otvaraju i osjetljive teme: ratovi, grobovi, nestali ljudi. Svima njima Josip pristupa s puno pijeteta, svjestan da gotovo nema kuće u kojoj netko nije stradao u Drugom svjetskom ratu. Nedavno je obišao gotovo sva grobišta na brdu i time, kako kaže, “gotovo zaokružio” povijest tog lokaliteta.
Sljedeći korak je izlazak iz virtualnog u stvarni prostor. Zajedno s nekoliko suradnika radi na osnivanju udruge za zaštitu, očuvanje i turističku valorizaciju baštine.
Tišina zaboravljenih: Neispričane priče grobova vojnika s Bošnjakova i Ćavarova brda
Jedan od planova jest prenamjena talijanskog bunkera na Bošnjakovu i Ćavarovu brdu u galeriju: mjesto likovnih kolonija i izložbi, prostor u kojem bi se sjena rata pretvarala u svjetlo kulture.
Štimac na skupu Bošnjaka i Ćavara
Paralelno se razvija i projekt “Stazama predaka“, sufinanciran od Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH. Cilj je postaviti informativne table i putokaze, urediti šetnice i uskoro organizirati veliki skup Bošnjaka i Ćavara.
Ovim putem pozivam sve zainteresirane da nam se pridruže, datum ću objaviti uskoro na stranici. Veseli me što je dolazak već potvrdio i legendarni Igor Štimac, koji također vuče korijene s našeg brda, zaključio je Bošnjak za portal Jabuka.tv.
Zrakoplovna snimka Bošnjakova brda iz 1971. godine
Ćavarovo i Bošnjakovo brdo radom i istraživanjem postali su dijelom šire cjeline kanjona Borak, sa stećcima na Sajmištu, izvorom Lištice, mlinicama, utvrdom Kruševac i Lončarevim njivama, koje je istraživač Goran Glamuzina nazvao “hercegovačkim Macchu Picchuom”.
Jedna mala obiteljska priča tako je prerasla u ozbiljan, ali i dalje toplo osoban projekt. “Bošnjakovo Brdo” pokazuje koliko se može učiniti kada se ljubav prema zavičaju spoji s modernom tehnologijom i koliko nas prošlost još uvijek ima čemu naučiti.
(www.jabuka.tv | Foto: privatna arhiva)
Čestitke Josipe na svemu ovome što zaista s ogromnim trudom radiš i objavljuješ. Uvijek iz ovakvih, i , ili, sličnih, stvari stoji ponajviše trud jedne jedine osobe, koja je u ovom slučaju tvoja malenkost, bez želje da ti se tepa nešto. Jasno je da si načeo, ustvari začeo, jednu ogromnu, i prije svega neiscrpnu, podlogu i potencijal za širenjem nažalost uvelike zaboravljenih, pa i ignoriranih, povijesnih informacija, podloga, dokumentacije, zaboravljenih povijesnih lokaliteta, baštine i sličnih stvari, za što je ovo sve što radiš sa strašću i ljubavlju ( a to su dvije najbitnije stvari pristupa prema svemu u životu općenito, jer bez ove dvije stvari sve je samo površno i formalno, i nema dubinski iskreni pristup), jedan genijalan primjer i za sva ostala imalo veća ili značajnija sela u ovoj i okolnim općinama Hercegovine, gdje se mogu izvanredne stvari izvući na površinu, izvući iz davno zaprašenih i zatvorenih ”ladica”, iskopati brojne dragocjene povijesne i baštinske informacije, i slično. Svaka čast i puna podrška. Bit će toga još puno što možeš izvući na površinu, i objaviti, i što je btw. dužnost da se i svima objavi, pogotovo priča oko povijesnih, odnosno pra-povijesnih, lokaliteta te ilirskog naslijeđa koje se nemilice doslovno gubi i uništava pod točkovima i kašikama bagera i rovokopača da je to jedna nacionalna tragedija, pa na lokalitetu Bunker iznad samog grada kojega i s punim pravom, uređujete, i zaista je potrebno to urediti i očistiti od onog užasnog smeća i otpada raznorazne vrste, je nekada stajala jedna od najvećih ilirskih gomila čitavog šireg područja Širokog Brijega, dimenzija i do 50 metara u promjeru, što su kasnije u ratu talijani uništili i od nje napravili taj vojni bunker, tako da se samo i po tom pogledu može tu još dosta toga i kazati i objelodaniti. Pozdrav.
Vi Bosnjaci stvarno mislite da ste netko i nesto u Sirokom? manjka brda samo nitko ne hvali sebe i svoje, usta moja hvalite me i eto ti povijesti.
pa pisao sam i o tvom Ciganskom brdu, sto se ljutiš? 😀
Kad bi pitali Nijemca je li Josip Bošnjak “Bošnjak”? Šta bi Nijemac odgovorio?
E tu je kvaka, kako su nam ukrali prezime i zemlju.
Predivno! Bravo, mladi pametni mladiću!
Nek ima nešto lijepo za pročitati, većinom sve neki crnjaci.
Nije ovo crnjac, ovo je bosnjak
Hvala ti prijatelju! Veliki pozdrav!
Omladino samo radite. Obnova kule i novi projekti pokazuju da se stvari mogu pokrenuti — ali to mora biti tek početak. Krajnje je vrijeme da se svi probudimo i shvatimo da naš grad ima ogroman potencijal koji godinama stoji neiskorišten. Ljubuški je pobjegao daleko ispred — i treba nam biti primjer.
Zajedno, uz odlučnost, rad i hrabrost, možemo razvijati naš grad u svakoj oblasti i učiniti ga mjestom na koje ćemo biti ponosni.
Www:???
Jesteli vi istjerali Talijanske fasiste ili su otisli sami su nas uveli u napast?
Svaka čast!
Ogradite to sto je vase u katastru i proglasite, Narodna konfederacija Cigansko i Cavarovo Brdo,
Mijenjaj naziv brda jer kad Potturicce čuju da se nešto zove Bošnjakovo brdo, odmah će ga prisvojiti sebi. Najgoru stvar koju smo mogli učiniti je priznati Potturiccama njihovo najnovije ime Bošnjak jer je naziv Bošnjak bio geografski naziv, a ne etnički. Po značenju ništa drugačiji od naziva Bosanac.
Opaka je bolest ljubomora. Ako ti imaš nešto znimljio s nekitvojim brdima, daj to plasiraj u javnost, a ne okolo žugati.
Svaka čast Bošnjaci su uvijek bili dobri i radišni ljudi. Pozdrav od Lisana🙏
Preimenovati ćemo u Mirkecovo brdo I živio. Tako da se niko ne osijeća ugroženo.
Mirkec to zasluzuje! Bravo na prijedlogu 👌👌👌
Nadasve lijepo, staro hrvatsko ime Josip i prezime Bošnjak.
Bravo Josipe. Lijepo je čitati ovakve tekstove i vidjeti da u Širokom Brijegu žive intelektualci, puni entuzijazma, poput tebe. Čestitam na projektu i na angažmanu koji produbljuje znanje o našoj povijesti.
Bravo Josipe cestitam od srca. Tvoji baka Ivica i djed Miljenko su predivni ljudi. ❤
Bravo, svaka cast!