Bliži se smjena biskupa u BiH

U narednih nekoliko godina Katolička crkva u BiH trebala bi dobiti sasvim nove poglavare. Pravilo koje je u Katoličkoj crkvi uveo papa Pavao VI, a sv. Ivan Pavao II. uvrstio u Zakonik kanonskog prava kaže da dijecezanski biskup, navršivši 75 godina života, treba papi predati odreknuće od službe.

Isto se do sada nije odnosilo ni na jednog bh. biskupa, jer su po Crkvenim mjerilima bili mladi, no stiže vrijeme i njihova umirovljenja.

 

Prvi odlazi mostarski biskup

Prvi je za mirovine mostarski biskup. Perić je rođen u veljači 1944., što znači da 75 godina navršava u veljači 2019., kada papi mora poslati zahtjev za umirovljenje. Kardinal Vinko Puljić tek je godinu mlađi od mostarskoga biskupa.

Rođen je na Malu Gospu 1945., što znači da zahtjev za umirovljenje papi mora poslati u rujnu 2020. Opet, biskup Komarica je dvije godine mlađi od biskupa Perića, a godinu od kardinala Puljića. Komarica je rođen u veljači 1946., što pak znači da će on najduže ostati na svojoj ‘funkciji’, jer je i najmlađi, pa će zahtjev za umirovljenje u Vatikan slati tek 2021.

Međutim, to znači da će čak tri biskupije promijeniti pastire u narednih nekoliko godina.
Procedura je jasna.

„Kada dođe do te dobi biskup je dužan obavijestiti Svetu Stolicu, odnosno papu da navršava tu dob. Nakon toga o njegovom umirovljenju odlučuje Sveta Stolica“, pojasnio nam je u ranijim izjavama tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević dodavši da se pri odluci u obzir uzimaju brojni parametri, kao što su stanje u biskupiji, potencijalni nasljednici, zdravstveno stanje biskupa itd.

I dalje je ostavljena mogućnost da se nekim biskupima odgodi umirovljenje, no ipak svi sa 75 godina moraju poslati papi zahtjev za umirovljenje. Zanimljivo je kazati da ključnu ulogu prigodom imenovanja novog (nad)biskupa igra apostolski nuncij, te da Vatikan obično puno prije umirovljenja pojedinoga biskupa, preko svojih nuncija a i drugih diplomatskih linija, u rukavu ima novo ime za (nad)biskupa.

 

Vukšić novi nadbiskup!?

Uvelike se tako već razmatra i tko bi mogao doći za mostarskoga biskupa kada i ako papa umirovi biskupa Ratka Perić za godinu i pol dana, ali i tko će u Sarajevo za nadbiskupa vrhbosanskog za dvije godine. Zbog hercegovačkoga slučaja, ali i međugorskog fenomena posebno je zanimljivo što će se odigrati u Mostaru, piše Dnevni list.

Posebno je ovdje potrebno napomenuti da je papa Franjo u novije vrijeme, pogotovo na našim prostorima, sklon imenovanju biskupa – redovnika, pa nije nemoguće da u Mostar za biskupa dođe i neki redovnik, kao što je bio slučaj s fra Ivicom Petanjakom na Krku ili karmelićaninom Zdenkom Križićem u Gospić.

Međutim, vrlo je teško ili gotovo nemoguće da to ipak bude hercegovački franjevac.

Međutim, u crkvenim krugovima se govori da bi na mjesto Puljića i Perića mogli doći već imenovani mlađi biskupi – vojni ordinarij Tomo Vukšić za nadbiskupa sarajevskog, a za mostarskog biskupa redovnik (salezijanac, kapucin ili pak bosanski franjevac koji ipak nije previše lijevo orijentiran).

 

Bosanac Semren u Mostar?

Jedno zanimljivo razmišljanje, opet iz crkvenih redova, kaže da bi za mostarskog biskupa mogao biti imenovan sadašnji pomoćni biskup banjalučki Marko Semren, koji i nije biskup koadjutor, odnosno biskup koji bi mogao naslijediti Komaricu na dužnosti banjalučkog biskupa.

Tako bismo se vratili na staru priču kada je mostarski biskup bio bosanski franjevac
Alojzije Mišić. Hercegovac Vukšić, vrlo umjeren u Bosnu, a Bosanac Semren, opet vrlo umjeren u Hercegovinu.

Time bi sadašnji papa određene stvari kad je Crkva u BiH u pitanju spustio na zemlju, odnosno ne bi više bilo polarizacije – hercegovački i bosanski biskupi i njihovi politički stavovi.

Ovo će pitanje zato biti zanimljivo i sa političkog gledišta, budući da su Puljić i Komarica u više navrata isticali da ne prihvaćaju nikakva politička rješenja koja bi isključila neku od biskupija, dok su Vukšić i Perić bliski ideji novog entiteta, a što se moglo iščitati i iz njihovih istupa, kako u medijima, tako i na biskupijskim stranicama.

(Dnevni list)

3 komentara

  • Koliko ja znam a znam prilično dobro , svi biskupi sa navršenih 75 godina ,izrijekom moraju iči u mirovinu. Tu odluku je donio papa Franjo u travnju 2014 godine i ona je obvezujuča za sve svećenike, redovnike i biskupe i kardinale.
    Dakle, ne može nitko ostati sa navršenih 75 godina na crkvenoj dužnosti, papa Franjo je to učinio jer papa u miru, Benedikt XVI. Ratzinger, nije “mogao” ili nije htio provesti taj dekret dok je bio papa ,pa su stoga neki visoki crkveni dužnosnici u Vatikanu obnašali itekako odgovorne poslove u debelim osamdesetima , kad im je več pomalo popustilo i mentalno i fizičko zdravlje pa neke odluke i nisu prosuđivali na najbolji način.
    Stoga je papa Franjo odmah u prvojpunoj godini svog služenja na Stolici kao Petrov nasljednik, donio ispravnu odluku. Vrime će pokazati da je bio itekako u pravu i da če se puno stvari pozitivno posložiti i krenuti nekim redoslijedom kako i pravila i Kristov nauk nalažu.

  • ispričava se u vezi kardinala, oni su malo stariji i njihova dobna granica može biti malo viša ,jer sudjeluju u konklavi za izbor novog pape ali ta granica baš i nije puno viša..

Komentiraj: