BiH sve manje proizvodi mliječne proizvode i voće, a ograničena sredstva namijenjena razvoju poljoprivrede vlasti očigledno ne znaju iskoristiti. Ako se ovi trendovi nastave, prijeti još veće smanjenje proizvodnje i poskupljenje hrane.
Breskve teško da će se naći na hrvatskim tržnicama, a upitno je hoće li sljedeće godine biti i na bh. stolovima. I dok domaći proizvođači muku muče sa konkurencijom uvoznih proizvoda, sada im je upitna i proizvodnja, koja je inače preskupa u odnosu na susjedne zemlje i članice CEFTA-e. Nedim Badžak, proizvođač voća iz Blagaja, kao probleme navodi male subvencije za izvoz, nedostatak kapitalnih ulaganja, elementarne nepogode…
Da je situacija zabrinjavajuća, govori i podatak da, usprkos domaćim resursima, više volimo jesti uvozno voće i povrće pa su potrošena čak 93 milijuna KM, dok je zarada od izvoza istih proizvoda svega 15 milijuna maraka. Postali smo ovisno uvozna zemlja i po tome smo prvi u Europi.
– 90 posto svojih potreba BiH zadovoljava uvozom, svega 10-15 posto ima svoje domaće proizvodnje. To su ključni razlozi za ogroman trgovinski deficit u ovoj oblasti, koji iznosi milijardu i 500 milijuna na godišnjoj razini, kaže Duljko Hasić, ekonomski analitičar VTK-a BiH.
Strategija razvoja poljoprivrede na državnoj razini nepoznanica je domaće politike. Stručnjaci traže zaštitu domaće proizvodnje po ugledu na europske zemlje uvođenjem kvota i zakonskih barijera za uvoznike. Zasad je država pala na ispitu, a prognoze nisu obećavajuće. Članstvo Hrvatske u Uniji dodatno je zakompliciralo situaciju.
– Past će nam cijena proizvodnje, ljudi neće moći tom proizvodu osigurati za sljedeću sjetvu gorivo, maziva, zaštitna sredstva, radnu snagu i ponovno će doći do smanjenja proizvodnje, upozorava agronom Mirsad Hubanić. Manje proizvodnje znači i manje zaposlenih te veće cijene. (FTV)
(www.jabuka.tv)
