BiH se uklapa u statistiku oboljelih od šuge, povećana opasnost od mišje groznice

Prema riječima voditeljice Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH prim. dr. Mirsade Mulaomerović, u Federaciji BiH nema epidemije šuge ili svraba.

U svijetu, u svakom trenutku, ima registriranih više od 130 milijuna ljudi koji imaju šugu i ta stopa u svijetu varira pa se i naša zemlja uklapa u tu statistiku, ustvrdila je u razgovoru za Fenu doktorica Mulaomerović.

Prema njezinim riječima, u zadnjih pet godina u Federaciji BiH prosječno se godišnje prijavi oko 990 oboljelih od šuge. U prva četiri mjeseca ove godine, registriran je manji broj zaraženih – njih 278, što predstavlja pad u odnosu na 315 zabilježenih slučajeva u istom razdoblju prošle godine.

Šuga je, kaže doktorica Mulaomerović, jedan od najčešćih dermatoloških stanja, koji čine značajan udio bolesti kože, naročito u zemljama u razvoju.

Ova bolest pogađa ljude svih rasa i društvenih slojeva. Pojavljuje se na svim kontinentima i u svim državama svijeta, istaknula je voditeljica Službe za epidemiologiju.

U Federaciji BiH se ta zarazna bolest obvezno prijavljuje prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Dr. Mulaomerović napominje kako podaci nisu u potpunosti relevantni jer većina onih koji se obrate liječniku samo navodeći simptome bolesti, dobije lijek i upisuju se u registar oboljelih bez posebne dijagnostike. Prema njezinim riječima, simptomi šuge su svrab koji je intenzivniji noću te osip na koži, izražen na šakama, između prstiju, na podlakticama, prednjem pazušnom naboru, na trbuhu, unutarnjim stranama bedara, dojkama i penisu.

Šuga se obično širi izravnim, dužim kontaktom kože na kožu s osobom koja ima šugu, a vrlo lako se širi na seksualne partnere i članove obitelji. Ponekad se širi neizravno korištenjem odjeće, ručnika ili posteljine koju koristi zaražena osoba, objašnjava epidemiologinja.

Preporuča da se nakon pojave simptoma građani što prije obrate liječniku koji će preporučiti terapiju, jer s liječenjem treba započeti čim prije. Neophodno je liječiti istovremeno inficiranoga i kontakte, kao i sve članove domaćinstva, te provoditi mjere osobne higijene.

U ljetnim mjesecima povećana opasnost od mišje groznice

Dr. Mulaomerović upozorava kako u vrijeme ljeta, kada veliki broj građana boravi u prirodi i u dodiru je s namirnicama koje rastu pri zemlji, prijeti povećana opasnost od hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, bolesti poznatije kao “mišja groznica“. Najčešće se, kaže epidemiologinja, registriraju pojedinačni slučajevi bolesti, a pojava epidemije je rjeđa.

Kod nas se bolest najčešće registrira u Tuzlanskoj i Zeničko-dobojskoj te Srednjobosanskoj županiji, a registrirani su slučajevi i na području Sarajevske županije i Hercegovačko-neretvanske županije. Epidemije se, kaže doktorica, javljaju u tzv. “mišjim godinama“, kada je povećan broj glodavaca, a tijekom proteklih pet mjeseci Zavodu za javno zdravstvo FBiH je prijavljen samo jedan slučaj ove bolesti.

Riječ je akutnoj infektivnoj bolesti koja se odlikuje naglim početkom s visokom temperaturom, pojavom hemoragijskoga sindroma i simptomima i znacima akutne insuficijencije bubrega. Uzročnik bolesti je hantan virus, a izvor infekcije mišoliki glodavci, i to poljski miš (Apodemus agrarius), žutogrli miš (Apodemus flaviokolis), ali i štakori, voluharice i druge vrste glodavaca.

Bolest je opisana na svim kontinentima, a kod nas se u nekim krajevima stalno javlja. Registrira se svake godine, tijekom cijele godine, ali se najveći broj oboljelih registrira tijekom ljetnih mjeseci. Ljudi se, kaže epidemiologinja, zaraze izravnim ili neizravnim kontaktom sa zaraženim životinjama, udisanjem kontaminirane prašine ili upotrebom hrane i vode koji su zagađeni izlučevinama zaraženih glodara kao i prilikom izravnoga kontakta – hvatanje, ubijanje i slično.

Najčešće obolijevaju osobe koje zbog prirode svoga posla dolaze u kontakt s glodavcima, njihovim sekretima i ekskretima, kao što su šumski radnici, lovci, poljoprivrednici, vojnici na terenu i logorovanju, ali i izletnici, dodaje dr. Mulaomerović.

Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, a u slučaju pojave simptoma, kao što su povišena temperatura, točkasta krvarenja na koži poput osipa, smanjeno izlučivanje urina, potrebno je potražiti pomoć liječnika.

(Fena)

1 komentar

Komentiraj: