Po preliminarnim podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, godišnji prinos pšenice u BiH iznosi 278.711 tona, dok su godišnje potrebe za pšenicom veće od 550.000 tona.
Stoga je, kako ističu iz Komore za Fenu, Bosna i Hercegovina ovisna o uvozu, gdje gotovo cjelokupan uvoz dolazi s tri susjedna tržišta – Mađarska, Srbija i Hrvatska.
Vrijednost ukupnog uvoza pšenice, te brašna od pšenice u devet mjeseci 2022. iznosila je 167,2 milijuna KM, što je za 58,6 posto više od uvoza u istom razdoblju 2021., kada je iznosio 105,4 milijuna KM.
Međutim, promatrajući uvoz količinski u devet mjeseci 2022. primjetno je gotovo neznatno povećanje od 0,9 posto, što dovodi do zaključka da je količinski robna razmjena gotovo na istoj razini, te da se samo radi o povećanju prosječne uvozne cijene.
Prema podacima VTK, u devet mjeseci 2022. uvezeno je 208.000 tona pšenice u vrijednosti 140,8 milijuna KM, dok je pšeničnog brašna uvezeno 32.100 tona u vrijednosti 26,4 milijuna KM.
Vodeća tržišta s kojih je BiH uvozla pšenicu u devet mjeseci 2022. su: Mađarska sa 83.100 tona u vrijednosti 42,7 milijuna KM, Srbija sa 75.300 tona u vrijednosti 36,3 milijuna KM i Hrvatska sa 49.300 tona u vrijednosti 29,7 milijuna KM.
Kada se govori o uvozu pšeničnog brašna, najveće količine BiH uvozi iz Srbije, pa je u devet mjeseci 2022. uvezeno 25.100 tona u vrijednosti 19,8 milijuna KM, te iz Hrvatske 5.100 tona u vrijednosti 4,7 milijuna KM, javlja Fena.
Pokrivenost uvoza izvozom u devet mjeseci 2022. je iznosila svega 12 posto.
Iz Komore ističu da se nameće zaključak da će cijena pšenice na susjednim tržištima, zatim cijene transporta, skladištenja, ambalaže, te energenata koji se koristi u domaćim pogonima za preradu žita, zasigurno, u sljedećem razdoblju, biti faktori koji će formirati cijenu brašna, a naposljetku i pekarskih proizvoda u BiH.
Treće povećanje: Evo koliko će iznositi minimalna mirovina u FBiH
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
I nikog nije briga za pšenicu, ali za pelet je veliki problem i ostale gluposti kojih ima na pretek.