Bosna i Hercegovina ne smije u Europsku uniju prije 2030. godine, navodno je dio izvješća koje su napravili njemački agenti i dostavili kancelarki Angeli Merkel, doznaje Dnevni list iz diplomatskih krugova. Njihovo izvješće o stanju u Bosni i Hercegovini je krajnje negativno. Kao jedan od glavnih zaključaka i poruka zašto Bosnu i Hercegovinu ne bi trebalo primiti u okrilje Europske unije jesu nacionalne stranke. Njemački agenti ocjenjuju kako sve dok ne splasne nacionalizam, za takvu BiH u EU-u nema mjesta. Prema njihovim predviđanjima, u idućem razdoblju će u BiH jačati građanske opcije i do 2030. one bi trebale preuzeti primat u odnosu na nacionalne.
Nema novih članica
U prilog ovim navodima idu i nedavne izjave Angele Merkel kako Europska unija nije u stanju u bliskoj budućnosti primati nove članice.
– Sredinom 2013. Uniji će još vjerojatno pristupiti Hrvatska kao 28. zemlja članica. Ali u ovom trenutku… nećemo donositi odluke o početku pristupnih pregovora s daljnjim zemljama. Za to, prema našem mišljenju, još nije vrijeme, rekla je Merkel početkom prosinca prošle godine u obraćanju njemačkom parlamentu.
Navela je kako će se u budućnosti još pažljivije nego dosad provjeravati jesu li zemlje kandidati za pristupanje Uniji ispunile standarde koji se od njih zahtijevaju na gospodarskom planu i po pitanju konkurentnosti.
– To je neizostavno kako bismo u Europi uistinu mogli i živjeti s našim vrijednostima i standardima, zaključila je njemačka kancelarka o temi proširenja EU-a.
Dva kruga
Iz diplomatskih krugova ranije je procurilo kako Europska unija planira dva paketa proširenja na zapadni Balkan. Prema tim izvorima, realno je da prvi paket proširenja bude između 2022. i 2025. godine, dok bi drugi došao mnogo kasnije, vjerojatno i iza 2030. godine.
Prvi paket bi obuhvatio Srbiju i Crnu Goru, vjerojatno i Makedoniju, a možda Albaniju i BiH, ali to ovisi o brzini kojom će se BiH kretati na putu k EU-u. Ako BiH ne uđe u prvi krug sa Srbijom i Crnom Gorom, postoji opasnost da ulaznicu u Europu bude čekala sve dok ne bude riješen status Kosova. Od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju do članstva Hrvatskoj će biti potrebno 12 godina, i to je orijentacija za BiH, koja je ipak dosta složenija zemlja u kojoj je nadležnost europskih integracija možda i do 70 posto na entitetima.
Iako čelnici država Europske drukčija unije naglašavaju važnost nastavka njezina proširenja na Balkan, realnost je sasvim. I prema dokumentu koji je prošlog proljeća sastavila nizozemska vlada, novo proširenje može se očekivati tek 2030. godine.
Dokument je sačinjen kako bi nizozemski parlament mogao raspravljati o stanju u Europskoj uniji. Vrlo jasno naznačuje što Nizozemska misli u kojem bi se smjeru trebala kretati cijela integracija. “Nizozemska želi da EU ojača kao područje blagostanja, da ima jaču ulogu u svijetu, da se učinkovitije bori protiv svih negativnih pojava, riješi pitanje ilegalnih migracija i zdravstveni sustav, no takav pristup znači da će se EU u nadolazećem razdoblju više okrenuti prema sebi, a ne prema pitanju proširenja. Stoga nizozemska vlada preporučuje kako je “od najveće važnosti funkcioniranje pravne države” pa bi “države zapadnoga Balkana, prema očekivanjima, mogle pristupiti Uniji do 2030. godine”, dio je tog izvješća.
Sve to ide u prilog tvrdnjama da je Unija umorna od proširenja, službeni Bruxelles zaokupiran je rješavanjem cijelog niza unutarnjih problema, a u trenucima krize, posebice one financijske, vladama zemalja EU-a jako je teško svojim građanima prodati ideju o proširenju. Zbog toga će se kriteriji za ulazak još pooštriti.
Tri scenarija za EU
Europska unija se neće raspasti i zadržat će važnu ulogu na svjetskoj sceni do 2030. godine, ali ključno pitanje je hoće li u budućnosti iskoristiti svu kolektivnu snagu koju posjeduje, ocjenjeno je u izvješću američkog Nacionalnog obavještajnog vijeća, koje predviđa tri moguća scenarija za EU: slabljenje, kolaps i preporod.
(www.jabuka.tv)
hvala ti Bože…