BiH dobiva tvornicu za preradu krumpira: Nova prilika za domaće proizvođače

Pripreme terena za tvornicu za preradu krumpira u Rogatici pri kraju su i uskoro bi trebala početi izgradnja temelja, a pokretanje ovoga pogona će, prema ocjenama nadležnih i poljoprivrednika, značajno unaprijediti proizvodnju i osigurati siguran plasman domaćih proizvoda.

Novi proizvodni kapacitet na ovom području predstavljat će važan iskorak za lokalne proizvođače koji se godinama suočavaju s nestabilnim tržištem i neizvjesnim otkupom.

Izgradnjom tvornice, krumpir proizveden u ovom kraju dobio bi dodatnu vrijednost kroz preradu, što bi izravno utjecalo na rast prihoda poljoprivrednika.

Novi prerađivački kapacitet otvara i nove mogućnosti zapošljavanja, a mogao bi potaknuti i širenje zasijanih površina jer bi proizvođači imali izvjesniji plasman i jasnije uvjete otkupa. To bi, ističu upućeni, pridonijelo i većoj stabilnosti cijena, ali i smanjenju ovisnosti o uvozu.

Sjedište tvornice bit će na Borikama, na lokalitetu Arnautovići, na području u kojemu je 18 sela u kojima je krumpir osnova poljoprivredne proizvodnje.

S platoa Borika i ostalih područja općine svake se godine ubere po 5.000 tona sjemenskoga i merkantilnoga krumpira. Dio tog krumpira proizvođači koriste za vlastite potrebe, a višak ide na domaće tržište, kao i u Srbiju.

Međutim, i usprkos tomu svake je godine ostajalo dosta krumpira koji je korišten za ishranu stoke ili je propadao.

Da bi se to izbjeglo, zaživjela je ideja o otvaranju pogona za preradu krumpira, a kako stvari stoje, ova je ideja sve bliža realizaciji. Na površini od oko dva duluma ovih se dana uvelike priprema teren.

Ako sve bude išlo po planu, uskoro treba početi iskop i postavljanje temelja buduće tvornice u kojoj prva faza rada predviđa guljenje i vakuumiranje krumpira radi zamrzavanja. Druga i treća faza je kompletiranje asortimana zamrznutih proizvoda od krumpira za lokalno i druga tržišta, rekao je novoimenovani direktor Uroš Planojević.

Što kažu poljoprivrednici

Poljoprivrednik s Borika Dragan Džida, koji godišnje proizvede u prosjeku 300 tona krumpira, kaže da će tvornica za preradu dobro doći.

Nama je važno da u preradu ulazi domaći proizvod. Ako bude dopušten uvoz svega i svačega, onda će to biti propala investicija, rekao je Džida.

S njim se slaže i Goran Ujić iz Podgaja u mjesnoj zajednici Gučevo, koji godišnje ubere i do 100 tona krumpira za jelo. Zbog nedostatka kapaciteta za doradu i preradu, rekao je da je bilo godina kada je kamionima bacao krumpir na odlagalište otpada.

Otvaranjem tvornice, nadam se, toga više neće biti i tržište će biti organiziranije i odgovornije, rekao je Ujić.

Proizvođač krumpira Nenad Vuković iz Donjih Obrtića smatra da će pokretanje tvornice za preradu posebno dobiti na značaju za koju godinu kada se posao razradi.

Sve u svemu, očekujemo bolje dane za sve proizvođače u nadi da će ih iz godine u godinu biti sve više, istaknuo je Vuković.

Zadruga

U ovom projektu nije izostala podrška resornog ministarstva i Vlade Republike Srpske. Osnovana je posebna poljoprivredna zadruga “Agro plan“, koja već ima više od 60 članova – proizvođača krumpira s područja općine, a očekuju se članovi i s područja susjednih općina i regija, posebno Sokoca i Pala u kojima krumpir nije lošije kvalitete od čuvenog boričkog, piše Glassrpske.com.

Zadruga je i nositelj cjelokupnog projekta od ideje do izgradnje tvornice.

(www.jabuka.tv | Foto: ilustracija)