Više birača nego stanovnika u BiH

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je živjelo 3.531,159 stanovnika.

U posljednjih deset godina, prema procjenama, iz naše zemlje iselilo je 600 tisuća ljudi. No, ipak prema biračkim spiskovima na predstojećim lokalnim izborima imat će 3.406,088 birača. To je za oko 37 tisuća više nego na Općim izborima prije dvije godine. Otkud porast broja birača, iako je stanovnika sve manje, istražila je novinarka BHRT-a.

Biračke spiskove ažurira Središnje izborno povjerenstvo BiH na osnovu dostavljenih podataka nadležnih institucija o broju preminulih osoba i građana koji su se odrekli državljanstva Bosne i Hercegovine. Bivši član SIP-a smatra da nije toliko alarmantno što na središnjem biračkom spisku ima i preminulih. Sporne su, kaže, nepravilnosti u radu biračkih odbora, koje predlažu političke stranke.

Daleko veći problem je tko je to od nesavjesnih članova biračkih odbora zloupotrijebio tu činjenicu, pa je glasao umjesto njih i glasao i falsificirao potpis takve osobe ili neki birač u dosluhu s nekim članom biračkog odbora, kaže bivši član SIP-a BiH Vehid Šehić.

Politička analitičarka Tanja Topić podsjeća da je na prethodnim izborima na desetine tisuća mrtvih bilo na biračkim spiskovima, što, ističe, otvara prostor za izborne malverzacije. Napominje da je u nekim glasačkim kutijama utvrđeno čak 60 posto nepravilnosti u vezi s izbornim materijalom.

Postoji jedan ogroman prostor naših građana u inozemstvu koji ne glasaju, ali se uredno njihovi glasovi, listići nađu u glasačkim kutijama. Očito da je netko obavio posao za njih. Definitivno je činjenica da takvo stanje odgovara strankama na vlasti, ističe Topić.

Za demografa Aleksandra Čavića nije problem što ima više birača nego stanovnika koji žive u Bosni i Hercegovini. Kaže da nema velikog odstupanja u broju birača između izbornih ciklusa. Uglavnom se na spiskove dodaju punoljetni građani.

Iako imamo veći broj umrlih, nama se ne smanjuje birački spisak tako drastično, smanjuje se samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja. Ako kažemo da smo od popisa 2013. do danas ostali po osnovu prirodnog kretanja bez 100.000 stanovnika, ali morate znati da jedan broj ljudi nije izvadio dokumente pa su u međuvremenu vadili dokumenta i upisani u središnji birački spisak, navodi Čavić.

Istraživanja Unije za održivi povratak i integracije pokazuje da posljednjih godina Bosnu i Hercegovinu napuštaju ne samo članovi
domaćinstva, već kompletne obitelji. Emigracije su izražene u Posavskom, Unsko-sanskoj, Hercegovačko-neretvanskoj županiji i livanjskom području. Najviše stanovnika odlazi iz Orašja, Odžaka i Livna.

Do kraja 2023. godine, prema našim podacima sa terena, oko 600.000 osoba je otišlo. Ovu statistiku neće prihvatiti oni koji znaju da se ti ljudi u trenutku odlaska nisu odjavili iz gradova, tako da su na evidenciji da žive u BiH, iako su poodavno otišli, ističe Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH.

U posljednjih 10 godina državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se više od 35.000 građana, a naša zemlja je ostala bez 45.000 osnovaca. Vlasti u BiH nemaju plan kako zadržati mlade. Ako se nastavi ovaj demografski trend, procjene Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija govore da će Bosna i Hercegovina do 2070. godine ostati bez milijun i 500 tisuća ljudi.

Žitelji BiH će birati 3.200 vijećnika i 142 gradonačelnika

(www.jabuka.tv)

7 komentara

  • E nemojte tako. Moja pokojna baba koja glasa za ADZ svaki put nije preminula, vec je umrla. To je razlika. Umrli smiju glasati. Umrli su jos tu, a preminuli su presli u drugi zivot. Njih treba kazniti sto glasaju. Objaviti imena i ove godine nema svijece na grobu kao kazna.

  • Nije moguće,u ovako uređenoj državi,neka se kazne onaj ko ispisuje,neka se ne pričešćuje dok ne ispiše sve umrle…smijurija i lopovsks manipulacija…

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.