Iako je umijeće suhozidne gradnje 2018. godine upisano na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, Bosne i Hercegovine nema na tom popisu, dok hercegovački krajolik i njegova tradicija tiho propadaju.
Iza svake gromače, međe ili podzide stoji stoljetna potreba hercegovačkog seljaka da krčenjem kamena osigura mrvicu plodne zemlje i prehrani obitelj.
Nije to bila estetika, nego borba za goli život. Kamen se morao maknuti s njive i najlogičnije ga je bilo odložiti na rub parcele ili njime podzidati strminu da kiša ne odnese to malo zemlje.
Inženjering bez kapi cementa
Suhozid se gradi tehnikom slaganja kamena na kamen, bez ikakvog vezivnog materijala. Mrežu drže isključivo težina, trenje i precizan raspored:
- Lice zida: veće i pravilnije komade majstor stavlja izvana.
- Ispuna: sitniji lomljeni kamen stavlja se u sredinu.
- Temelj: najkrupniji blokovi čine bazu.
- Završetak: niz okomito postavljenog kamenja pritišće donje slojeve.
Ova konstrukcija propušta vodu i vjetar. Bujica prolazi kroz nju bez rušenja, a bura nema čvrstu površinu na koju bi se naslonila, pa zidovi traju desetljećima duže od betonskih.

Suhozid oko groblja u Medinim Staninama, Crne Lovke, Široki Brijeg.
>> Pročitajte i: Medine Stanine: Upoznajte tajnoviti i najudaljeniji kutak Širokog Brijega
Funkcije i razlika u odnosu na prapovijesne gomile
Gromače i podzide služile su za označavanje posjeda, ograđivanje stoke, zaštitu od vjetra i vođenje putova.
Ipak, u kršu treba jasno razlikovati radne zidove od prapovijesnih grobnih humaka (tumula):
- Gromača ili međa: izdužena je i prati granicu parcele, a nastala je u poljoprivredne svrhe i radi označavanja posjeda.
- Prapovijesna gomila: okrugla je, uzdignuta i najčešće stoji sama na uzvisini. Riječ je o drevnom grobištu i zaštićenom arheološkom lokalitetu čije je raskopavanje kazneno djelo.

Međa – Gostuša, Široki Brijeg.
Vještina koja izumire
Danas u Hercegovini gotovo nitko više ne gradi suhozide. Stari majstori umiru, mladi se okreću betonu i građevinskim strojevima, a parcele obrastaju u makiju ili nestaju pred novogradnjom.
Dok Hrvatska suhozid koristi kao turistički adut kroz radionice i edukativne programe, hercegovačka graditeljska baština prepuštena je zaboravu.
(www.jabuka.tv)



Danas prodajemo djedovinu, kamen po kamen.