SIPA otkrila šest načina na koje kriminalci peru novac u BiH

Financijsko-obavještajni odjel SIPA-e izdvojio je šest najčešćih shema pranja novca u BiH, među kojima su osnivanje fiktivnih tvrtki, hakiranje poslovnih e-mailova, porezne utaje i ilegalna trgovina oružjem.

Kriminalne skupine sve češće iskorištavaju slabosti financijskog sustava, tržišta nekretnina i trgovine kriptovalutama kako bi prikrile podrijetlo nezakonito stečenog novca.

U posljednjem izvješću Financijsko-obavještajnog odjela Državne agencije za istrage i zaštitu dokumentirane su metode kojima su domaći i međunarodni kriminalci tijekom 2025. godine pokušavali ubaciti „prljavi“ novac u legalne gospodarske i financijske tokove u BiH.

Među najčešćim načinima pranja novca izdvojeni su:

• osnivanje fiktivnih tvrtki i podizanje novca na bankomatima u Europskoj uniji
• zlouporaba službenog položaja i ulaganje novca u nekretnine i nakit
• porezne utaje i kupnja luksuznih vozila gotovinom
• ilegalna trgovina oružjem i vojnom opremom
• hakiranje poslovnih e-mailova i preusmjeravanje uplata
• međunarodne prijevare s navodnim nasljedstvom

Fiktivne tvrtke i podizanje novca u EU-u

Jedna od najsloženijih shema uključuje organizirane kriminalne skupine koje djeluju na području Europske unije i BiH.

One na domaćem tržištu registriraju tvrtke i otvaraju račune u bankama u BiH. Ti se računi potom koriste za primanje novca stečenog poreznim utajama u državama članicama Europske unije, a kao osnova za transfere koristi se lažna dokumentacija.

Organizirane kriminalne skupine koje djeluju na području EU-a i BiH registriraju na domaćem tržištu poduzeća te na temelju njih otvaraju račune kod domaćih banaka. Ti računi koriste se isključivo za primanje novca s računa poduzeća iz zemalja članica EU-a koji je stečen poreznim utajama. Osnova za te transfere je lažna dokumentacija.

Nakon što novac stigne na račune u BiH, kriminalci ga uglavnom ne podižu u zemlji. Domaće bankovne kartice koriste za pražnjenje računa na bankomatima diljem Europske unije, čime pokušavaju prikriti izvor i stvarno vlasništvo nad novcem.

Zlouporaba položaja i kupnja vrijedne imovine

FOO je dokumentirao i slučajeve zlouporabe službenog položaja unutar institucija u BiH.

Prema navodima iz izvješća, visokopozicionirani službenici jedne domaće institucije omogućili su drugim osobama stjecanje protupravne imovinske koristi, dok je njezin rukovoditelj u istom razdoblju stekao imovinu velike vrijednosti.

Rukovoditelj te institucije u tom je razdoblju stekao imovinu velike vrijednosti za koju se sumnja da je povezana s nezakonitim postupanjem, a koja se ogleda u nekretninama i skupocjenom nakitu.

Porezne utaje i luksuzna vozila

Istražitelji su otkrili i slučajeve u kojima fizičke osobe ostvaruju velike oporezive prihode pružanjem različitih usluga ili prijenosom udjela u tvrtkama, ali ih ne prijavljuju poreznim tijelima.

Kako bi prikrili izvor novca, izbjegavaju bankovni sustav i posluju gotovinom koju potom ulažu u nekretnine i luksuzna vozila.

Kako bi prikrili izvor utajenog poreza, oni izbjegavaju bankovni sustav i raspolažu gotovinskim novcem koji ulažu u nekretnine i kupuju luksuzna vozila.

Ilegalna trgovina oružjem

Među dokumentiranim slučajevima nalazi se i neovlaštena vanjskotrgovinska trgovina oružjem, vojnom opremom i robom dvojne namjene.

Strani državljani koristili su tvrtku registriranu u BiH za takve poslove, protivno domaćim i međunarodnim propisima. Višemilijunsku dobit zatim su ubacivali u redovito poslovanje tvrtke ili je isplaćivali na privatne račune za osobne potrebe.

Hakiranje poslovnih e-mailova

Posebnu opasnost za domaće tvrtke predstavljaju računalne prijevare u kojima kriminalci kompromitiraju poslovnu komunikaciju između dviju tvrtki ili unutar same kompanije.

Na stvarnim računima i fakturama mijenjaju broj bankovnog računa, zbog čega tvrtke novac uplaćuju na račune u inozemstvu koji pripadaju takozvanim novčanim mulama ili fantomskim tvrtkama.

Novac se nakon toga brzo podiže u gotovini ili pretvara u kriptovalute putem internetskih platformi.

FOO upozorava da su i dalje zastupljene različite vrste prijevara, krivotvorenje dokumenata, zlouporabe ovlasti, porezne utaje i računalne prijevare na štetu poduzeća iz BiH.

Prijevare s navodnim nasljedstvom

Građani BiH i dalje su žrtve međunarodnih prijevara u kojima im se obećava iznenadno nasljedstvo u inozemstvu.

Žrtve potom uplaćuju znatne iznose putem servisa Western Union ili na račune u inozemstvu, navodno za troškove postupka i poreze.

Novac se u inozemstvu odmah podiže u gotovini, a većina primatelja je nedostupna jer je riječ o nepostojećim osobama ili fiktivnim adresama.

Istražitelji zaključuju da kriminalne skupine pokušavaju iskoristiti financijski sektor, tržište nekretnina, nakit, druge vrijednosti i kriptovalute kako bi prikrile podrijetlo protupravno stečene imovine i njome nesmetano raspolagale, prenosi Glas Srpske.

(www.jabuka.tv | Foto: Ilustracija)